Spomenik u krugu Novog duvanskog posvećen poginulim borcima - monopolskim radnicima u NOR-u, koji je tu preseljen 2018. godine, je prilično zapušten. To je još jedan dokaz da se djela arhitekte Svetlane Kane Radević ne čuvaju kako im priliči. Spomenik je prije tri godine iz kruga bivšeg Duvanskog kombinata izmješten, a svečano ga je otvorio Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice. Sudeći po sadašnjem izgledu reklo bi se da ga od tada niko nikada od nadležnih nije posjetio. Dio ispunjen vodom je u užasnom stanju u šta se možete uvjeriti kroz video snimka koji objavljujemo preko QR koda.

Iz Udruženja arhitekata KANA ističu da je spomenik dugi niz godina bio u nezavidnom stanju i trebalo ga je stručno i adekvatno obnoviti.

– Obrađivač Urbanističkog projekta "Duvanski kombinat", preduzeće Urbanprojekt iz Čačka, nije prepoznao ovo kulturno dobro u zahvatu planskog dokumenta. Tretirao ga je kao da ga nema, kao prazan prostor koji bi trebalo maksimalno popuniti stambenim zgradama velike gustine. Da spomenik zadžan na prvobitnoj lokaciji, makar bi malo oplemenio onaj nehumani prostor između zgrada, ali se plašimo kakav bi njegov tretman tu bio, i da li bi to novo okruženje bilo za njega adekvatno -kaže Milica Vujošević, iz Udruženja KANA.

Ona ističe da će na Ćemovskom polju biti još više zaboravljen.

– Dok se sa jedne strane, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore, pravi izložba koja veliča rad Svetlane Kane Radević, sa druge strane njeni radovi se prepuštaju zaboravu i stihiji investitora. Tako je i sa drugim autorima i njihovim objektima – kaže Vujošević.

Slikarka Nina Vukčević smatra da samom izložbom o Kani Radević i njenim djelima je ukazano na nebrigu o toj zaovštavštini.

– Treba da prođe puno vremena i puno ljudi da bi se možda neko sjetio da radi svoj posao. Sva njena djela su devastirana. Kad se njeno ime i djela stave pod trajnu zaštitu države možda se i nešto promijeni – kaže Vukčević.

Sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović kaže da s obzirom na to da spomenik ima status kulturnog dobra, izmještanje je izvršeno prema smjernicama Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

– Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, redovno održavanje kulturnog dobra je preduzimanje mjera zaštite na kulturnom dobru od strane vlasnika ili držaoca. S obzirom na to da je spomenik na otvorenom i izložen uticaju atmosferilija, gradaciji temperature, te da je postavljen prije nepune tri godine, stanje spomenika je dobro sa svim očuvanim fizičkim strukturama. Imajući u vidu da je tokom zimskih mjeseci usporen razvoj vegetacije, veći dio bilja je očuvan, a jedan manji dio je uništen paljenjem, što će se sanirati u narednom kvartalu, kad su i najpovoljniji uslovi za te vrste poslova – kaže Medigović.