Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje da će takav predlog uskoro i formalno podnijeti Vladi - kada bude formirana. Istraživanja pokazuju da većina građana smatra da ubistvo djevojčice zaslužuje samo takvu sankciju. S druge strane, stručnjaci ističu da ni to nije garancija da se slični zločini neće ponoviti, prenosi RTS.
Posle ubistva dvogodišnje djevojčice Danke Ilić ponovo se čuju pozivi na uvođenje smrtne kazne. I ovog puta inicijativa stiže od predsjednika Srbije.
- Svojevremeno sam se javno zalagao i zamolio Vladu Srbije da razmotri sa Savjetom Evrope i svima drugima da li je moguće da ponovo bude uvedena smrtna kazna, a da ne pretrpimo posledice - pravne i političke, da ne budemo kažnjeni zbog toga. Opravdanja onih koji su protiv smrtne kazne su ozbiljna. Ako jednom napravite grešku, i da se ustanovi posle 10 ili 30 godina da ste pogriješili, to je mnogo veći grijeh nego da nekome date manju kaznu, rekao je predsjednik republike Aleksandar Vučić.
Pisani predlog, kaže, uputiće po povratku iz Pariza.
Da će se o toj inicijativi ozbiljno raspravljati, najavljuje budući premijer. Miloš Vučević kaže da razumije emocije građana, ali je kao advokat uzdržan. Odluke se, naglašava, moraju donositi racionalno.
- Nemam ja dilemu da bi većinska Srbija podržala da se za ta najteža krivična djela vrati smrtna kazna, ali moramo dobro da procijenimo i razumijemo, i onda ćemo dati konkretan i stručan odgovor, vodeći računa da ničije pravo i slobodu ne povrijedimo, da se ni o koga ne ogriješimo, da razumijemo očekivanja javnosti, čujemo struku i ne ugrozimo političku poziciju Srbije u međunarodnim institucijama, poručuje Miloš Vučević.
Šta kaže pravo
Kao i druge članice Savjeta Evrope i potpisnice Evropske konvencije o ljudskim pravima, Srbija je smrtnu kaznu ukinula 2002. godine. I važeći Ustav proklamuje - ljudski život je neprikosnoven i u Srbiji nema smrtne kazne.
Pravnici podsjećaju da Krivični zakonik već prepoznaje odgovarajuću kaznu za učinioce najtežih krivičnih djela.
- Kad se dese neka strašna krivična djela, čovjeku je teško zamislivo koja bi bila adekvatna sankcija za takvo djelo osim te kapitalne sankcije, smrtne kazne, ali s druge strane kazna doživotnog zatvora koja postoji kod nas je neka vrsta supstituta te kapitalne krivične sanckije i takođe je adekvatna sankcija i adekvatna zamjena za ono što je smrtna kazna, navodi profesor Pravnog fakulteta Milan Škulić.
Može li smrtna kazna da spriječi zločin
U pozivima za vraćanje najteže sankcije psiholozi čuju vapaj naroda za pravdom. Podsjećaju, međutim, da i kad je postojala, smrtna kazna nije uspjela da odvrati nekog da ne učini zločin.
- Kad neko dođe u situaciju da liši života ljudsko biće, on ne razmišlja previše o kazni i o posledicama pogotovo u tom trenutku kada ga to obuzme - da li je strast ili neka devijacija, itd. - pravni sistem polazi od toga da su ljudi racionalna bića i da će da kažu: ‘Ovo ne smijem da radim, mogu da me ubiju zbog toga‘, ali ljudi tako ne funkcionišu, kaže psiholog Dag Kolarević.
Za osnivača Fondacije "Tijana Jurić" Igora Jurića smrtna kazna ne znači i bolje društvo.
- Svaki put kad se desi teško ubistvo djeteta pokreće se pitanje za povratak smrtne kazne. Ja se ne mogu složiti sa tim, iz prostog razloga što nemam pravo niti ima bilo ko da uzima pravdu u svoje ruke. Kao fondacija smo se zalagali za doživotnu kaznu upravo iz tog razloga. Ja ne želim nikog da mrzim, niti da se svetim, ja želim da ovo društvo bude bolje, navodi Jurić.
Smrtna kazna u Srbiji postojala je od početka 19. vijeka. Poslednji put izvršena je prije 32 godine zbog silovanja i ubistva djevojčice. Jedina evropska zemlja u kojoj i dalje postoji je Bjelorusija.
