Mlinari u Srbiji su zbog skoro dvomjesečne zabrane izvoza pšeničnog brašna propustili mogućnost da prodaju oko 40.000 tona brašna i zarade 17 miliona eura, rekao je direktor poslovnog uduženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović, prenosi N1.
On je za Betu rekao da je današnja odluka Vlade Srbije da ukine kontigente za izvoz brašna nejasna jer se ne zna da li važi od 1. juna ili odmah.
-Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mlinarima je onemogućeno da izvezu oko 40.000 tona brašna, koliki je prosječan dvomjesečni izvoz i zarade oko 17 miliona eura- rekao je Šajatović.
Vlada Srbije donela je 11. marta odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kojom je zabranjen izvoz brašna, 21. aprila odluku o uvođenju mjesečnih kvota, a 30. aprila kvota je povećana sa 20.000 na 23.000 tona.
Šajatović je rekao da je odluku o slobodnom izvozu Vlada Srbije obrazložila argumentima koje su mlinari naveli pri zabrani izvoza, da je ona nepotrebna jer su zalihe velike, domaće snabdijevanje nije ugroženo, a da mlinari moraju da prodajom obezbijede sredstva za kupovinu pšenice novog roda.
Osim toga, ta odluka je doprinjela da pojedine vrste brašna, koje nisu bile potrebne domaćem tržištu, ostanu neprodate na zalihama.
Prema njegovim riječima, mlinari su za maj ispunili dozvoljenu kvotu od 23.000 tona, ali da je u ekonomskoj 2016-2017. godini prosječan mjesečni izvoz bio je 21.000, i da je opadao i poslednjih deset mjeseci bio je oko 10.000 tona.
-U trenutku kada smo se borili da nađemo nove kupce i povećamo izvoz došla je odluka o zabrani izvoza. Šta znači pogrešna odluka ilustruje podatak da je u martu i aprilu 2020. godine zbog virusa korona izvjezeno 300.000 tona brašna, a zatim je tražnja naglo pala i u maju je izvjezeno svega 6.500 tona- rekao je Šajatović.
Dodao je da se nada da će se tražnja za brašnom zadržati na visokom nivou i da će se vratiti kupci iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su posle zabrane izvoza brašna iz Srbije taj proizvod kupili u Bugrskoj, ali je bilo lošeg kvaliteta i skuplje.
On je rekao da je odluka o slobodnom izvozu brašna dobra i da je njome smanjena šteta od odluke o zabrani izvoza.
Država mlinarima duguje 240 miliona dinara za tri mjeseca zbog toga što nije isporučivala pšenicu iz robnih rezervi po subvencionisanim cijenama nego su mlinari morali da ga kupuju na slobodnom tržištu, a cijene brašna od jednog do pet kilograma koje su proizvodili od tog žita su zamrznute.
Vlasnik mlina "Žitopromet" iz Sente Predrag Djurović rekao je da ta firma preračunava gubitak zbog zabrane izvoza brašna i da tražnja u ovom trenutku nije povećana.
