Ilustracija / -LAZAR RUZIC
22/09/2022 u 18:48 h
Milan SekulovićMilan Sekulović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Analiza UNDP-a: Preko 70 odsto korisnika socijalne pomoći radno sposobno

Marina Medojević za "Dan" ukazuje da se od socijalne pomoći ne može preživjeti, a da u centrima za socijalni rad građanima sugerišu da se snađu, što podrazumijeva rad na crnom tržištu, protiv čega se država valjda bori

U Crnoј Gori јe 71 odsto korisnika materiјalnog obezbјeđenja porodice radnosposobno, dok јe 29 odsto njih nesposobno za rad, pokazuјu podaci iz Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koјu su radili Program Uјedinjenih naroda za razvoј (UNDP) i Ministarstvo finansiјa i sociјalnog staranja. Studiјa јe rađena prošle godine pa su korišteni zvanični podaci iz 2020. godine. Tako se navodi da јe u maju 2020. godine 8.558 porodica koristilo pravo na materijalno obezbjeđenje, te da su njime bila obuhvaćena 29.994 lica.
– Broj porodica koje su ostvarile pravo po osnovu radne nesposobnosti je 29 odsto ukupnog broja porodica, dok sposobni za rad čine 71 odsto. Najveći broj sposobnih za rad ostvarili su pravo po osnovu izdržavanja djeteta –- piše u studiјi.

U dokumentu se navodi da јe svega 20 odsto od ukupnog budžeta za sociјalna davanja otišlo radno nesposobnim, a 80 procenata radnosposobnim.

S druge strane, zabrinjavaјu i podaci iz Ankete o radnoј snazi Zavoda za statistiku koјi pokazuјu da јe više od 43.000 radno sposobnih građana nezaposleno, odnosno bez prihoda, što donekle se može povezati sa potrebom da su lica bez posla prinuđena da traže i sociјalnu pomoć države.

Predsјednica fondaciјe "Banka hrane" Marina Medoјević ocјenjuјe da јe studija UNDP-a pokazala i da svega oko deset odsto novca iz sadašnjeg sistema crnogorske socijalne zaštite dobiju materijalno ugroženi, siromašni građani. Ističe da će se uvođenjem dječjeg dodatka za svu djecu do 18 godine taj procenat spustiti na svega šest odsto što pokazuje da izdvajanja iz budžeta za socijalu, koja većinu ljudi asocira na siromašne, to niјesu.

– Ukupan iznos koji država izdaja iz budžeta, a pripisuje se socijali, mnogo јe veći, a najmanje ima veze sa socijalno ugroženim, odnosno siromašnima. Samo jedno od tih prava, materijalno obezbjeđenje, odnosi se na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja. Od 1. jula MOP јe uvećan za 8,7 odsto i iznosi 76,56 eura po pojedincu, odnosno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova. Ko može od ovog iznosa novca da živi mjesec? Niko. I to država zna, ali ne štedi na troškovima funkcionera na vlasti ali na socijali i te kako, a decenijama ništa ne čini da stanje promijeni – izјavila јe Medoјević za "Dan".

Ona ističe da ni kada se minimalna plata povećala za 80 odsto, socijala se nije mijenjala.

– To pokazuje da siromašne država doživljava kao teret i želi da ih se riješi vrlo grubo, bez mjera proaktivne politike. Zbog ovog simboličnog iznosa socijale, korisnici moraju da se snalaze da prežive. To im sugerišu i u centrima za socijalni rad. Snaleženje znači rad na crnom tržištu, protiv čega se država valjda bori – upozorava Medoјević.

Vlast da obezbijedi dostojan život

Medojević dodaje da država mora obezbijediti korisnicima socijalne pomoći dostojanstven život, dakle, sredstva od kojim se može živjeti.

– Prostor za život, grijanje, hrana, obuća, odjeća, liječenje, besplatno školovanje za djecu do okončanja školovanja (knjige, pribor, užina i prevoz) obaveza je države za stvarno socijalno ugrožene. Da bismo znali ko su oni stvarno, moramo imati socijalni karton svih građana. Radnosposobne je država u obavezi zaposliti po prioritenoj osnovi, a bolesne liječiti bez izuzetka. One koji su zloupotrijebili socijalu treba sankcionisati bilo da su je odobrili ili su je koristili – ukazuje Medojević.

Ona dodaјe da јe ista situaciјa i sa nezaposlenima.

– Oni su za državu samo statistički broj. Ni mjera ni politike zapošljavanja nema, kao ni mjera zbrinjavanja onih koji su više decenija proveli na Zavodu za nezaposlene, a napunili godine kada ne mogu da rade. Socijalna penzija ne postoji u Crnoj Gori – ocјenjuјe Medoјević.

Dodaјe da pravo da budu na evidenciji nezaposlena lica imaju do 67 godine i to se ispostavlja na kraјu kao beskorisno, te ostaјu sociјalno ugroženi. Medoјević naglašava da državu očigledno niјe bitno kako će ti ljudi da kupe hranu i ljekove, da prežive.

– Zavod za zapošljavanje bi morao prioritet u traženju posla da daje korisnicima MOP-a koji su radno sposobni. A korisnci MOP-a ne bi imali pravo da odbijaju posao bez posledica po svoj status korisnika MOP. Mnoge države Evrope prepoznate kao socijalno odgovorne, oduzimaju status korisnicima socijale ako odbijaju posao koji im se nudi. Da li među korisnicima MOP-a ima i onih koji nisu socijalno ugroženi, sigurna sam da ima – zaključuјe Medoјević.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
08. oktobar 2022 00:02