Na forumu je predstavljen izvještaj BIRN Crna Gora o potrošnji sredstava saobraćajnih preduzeća u državnom vlasništvu koji je pokazao da veći dio kompanija i dalje posluje netransparentno.
BIRN Crna Gora je u toku osmomjesečnog monitoringa pratio potrošnju osam transportnih preduzeća u državnom vlasništvu – Aerodroma Crne Gore, nacionalne avio kompanije ToMontenegro, Monteputa, Montecarga, Luke Bar, Luke Kotor, Crnogorske plovidbe Kotor i Barske plovidbe.
Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kazao je da se nakon promjene vlasti 2020. godine očekivalo transparentnije upravljanje državnim preduzećima, navodeći da je većina kompanija nastavila da krije podatke o poslovanju.
- Sve ovo nas navodi na sumnju da u praksi i dalje postoji politička korupcija koju je uspostavio bivši režim, koji je za kupovinu glasova na razne načine koristio sredstva državnih preduzeća, a obim zloupotreba se dodatno proširio dolaskom novih vlasti - naveo je Maraš.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da korupcija u saobraćaju ne utiče negativno samo na državni budžet, već i na bezbjednost građana.
- Svaki nepravilno izdat dokument narušava bezbjednost građana, pravdu i povjerenje u institucije… Borba protiv korupcije je permanentan proces - naveo je Koprivica.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević smatra da je postignut određeni napredak kod transparentnosti državnih preduzeća, ističući da treba da postoji institucionalna odgovornost za korupciju.
- Bilo je sugestija da dovedemo odjeljenje za integritet na samo jednu osobu. Međutim, mi smo u proteklom periodu dosta nekih dokumenata uputili Specijalnom državnom tužilaštvu - navela je Vukićević.
Zamjenica ambasadorke Norveške Hane Melgard kazala je da je korupcija prisutna i u uređenim zemljama, navodeći da je zato važno imati medije kojima se može vjerovati.
Generalni sekretar Organizacije KOD Miodrag Vujović istakao je da manjak transparentnosti kod državnih preduzeća ukazuje na moguće zloupotrebe.
- Moramo insistirati da informacije budu dostupne svima, a to kako ćemo mi ih interpretirati ostavite nama - rekao je Vujović.
Tokom foruma čelnici državnih saobraćajnih preduzeća istakli su da sve teže pronalaze kvalifikovanu radnu snagu, dok u administraciji imaju višak kadra koji ne doprinosi radu sistema.
Ističući da Aerodromi Crne Gore više nisu atraktivni po platama, izvršni direktor Roko Tolić kazao je da tom preduzeću treba dodatna radna snaga. Naveo je da u toj kompaniji troškovi zarada iznose 70 odsto ukupnih izdataka, „a na 50 odsto se svakom direktoru pali alarm".
- Imamo ljude koji su tamo na popisu, a ne doprinose. Međutim, biće zaposleno još 150 osoba, ali na izuzetno teškim operativnim poslovima. Zapošljavamo samo ono što nam treba, a više neće moći da se zapošljava bilo ko - kazao je Tolić.
Izvršni direktor ToMontenegra Vujadin Stojanović tvrdi da je više od 25 odsto zaposlenih imalo ugovore o djelu kada je on došao na čelo te kompanije.
- Ja sam to doživio kao neku vrstu ucjenjivanja zaposlenih. Ja sam to želio da promijenim i zato je došlo do povećanja broja zaposlenih, a smanjen je broj zaposlenih na ugovor o djelu - naveo je Stojanović.
Predsjednik odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić kazao je da to preduzeće ima prekobrojnih u administraciji, ali da neće biti otpuštanja.
- Nećemo ići ka smanjenju broja radnika, već ka optimizaciji. Zbog toga što idemo u korak sa novim tehnologijama, poput elektronske naplate putarine, neke radnike ćemo morati prebaciti na druge pozicije koje će biti održive - naveo je Dožić.
Pojašnjavajući rast broja zaposlenih u Luci Bar, izvršni direktor Ilija Pješčić kazao je da je tome doprinio rast obima posla.
- U toku 2022. godine imamo globalno pomjeranje tokova robe zbog rata u Ukrajini. Te godine smo imali značajno uvećanje primanja robe i tada je bio najveći nivo zapošljavanja… Nama trebaju kvalitetni električari, ali mi nemamo novca da ih platimo. Trebaju nam stručni inženjeri za održavanje infrastrukture, a nema onih koji bi radili za 1.000 eura - naveo je Pješčić.
On je kazao da su u toj kompaniji isplaćivali minimalne otpremnine od 46 hiljada eura, nakon čega je njihov iznos smanjen za 30 odsto, „ali su i dalje enormne".
Komentarišući podatke iz izvještaja BIRN-a prema kojima su svi radnici Montecarga za stambene kredite dobili ukupno 200.000 eura, dok je bivšem izvršnom direktoru Muradifu Grboviću dodijeljeno 120.000 eura, izvršna direktorka Montecarga Dušanka Dragojević kazala je da je to urađeno po starom pravilniku. Ona je istakla da Grbović nije vratio veći dio kredita.
- Grbović je vratio 20 odsto od tog iznosa, odnosno 24 hiljade eura, a odbor direktora nije odobrio odluku po kojoj ne bi morao da vrati ostatak od 96 hiljada eura. Mi smo njemu uputili zvanično pismo, na koje on nije odgovarao, i to je sad predmet suda u Bijelom Polju. Nadam se da će to biti u našu korist - kazala je ona.
