To je poručeno na panelu „Zakonodavstvo EU o informacionom ekosistemu – stanje u EU i implikacije na zemlje kandidate“, na kojem je razgovarano o Aktu o digitalnim uslugama (DSA), Evropskom aktu o slobodi medija (EMFA) i Regulativi o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore, Neđeljko Rudović, rekao je da je riječ o setu pravnih akata koje će Crna Gora morati da implementira u domaći zakonodavni sistem, ali će morati da se identifikuje na koji način će te uredbe biti implementirane.
- Sve odluke podrazumijevaju prethodne konsultacije sa javnim akterima koji se bave medijskim politikama. Nijedan predlog do sada koji smo predložili nije nastao na insistiranje Ministarstva, to je praksa koju smo ustanovili i od koje nećemo odustati, istakao je Rudović, prenosi Mina.
Ne bi trebalo, kako je kazao, akcenat stavljati na represivnim mehanizmima i zabranama, jer one u digitalnom svijetu ne znače ništa.
- Treba insistirati na snaženju slobodnog, profesionalnog novinarstva. To je jedini odgovor koji će dugoročno omogućiti da se suprotstavimo različitim uticajima. Sve to bez snažnog i profesionalnog Javnog servisa neće ići, kao ni bez snažnih, profesionalnih i nezavisnih medija, uključujući portale, televizije i štampane medije, naveo je Rudović.
direktorica Agencije za elektronske medije (AEM) Sunčica Bakić ocijenila je da u usklađivanju sa dokumentima koji dolaze kao evropska praksa Crna Gora mora biti mnogo brža.
- Evropske uredbe se međutim ne mogu direktno primijeniti kod nas, pa moramo naći način kako da ih uvedemo u naše zakonodavstvo. U Crnoj Gori imamo ozbiljne probleme na medijskom tržištu, rekla je Bakić.
Kako je navela, u pitanju su autohtoni problemi za koje se ne može tražiti rješenje u evropskoj direktivi, među kojima su pitanje medijskog vlasništva, finansijska održivost medija i pitanje postojanja samoregulacije.
Menadžerka politika u Evropskom partnerstvu za demokratiju (EPD) Ema Kvadvlih rekla je da je jedna od važnih tema u zemlji i regionu, koja je bila i jedna od najkontroverznijih tema unutar Evropskog akta o slobodi medija (EMFA), pitanje vlasništva medija.
- Prije dvije godine Crna Gora imala je naprednije zakone koje se tiču vlasništva medija od većine članica EU. U cijelom regionu Zapadnog Balkana ponavlja se to pitanje – ko stoji iza kojeg medija. Građani treba da imaju svijest o tome ko stoji iza medija da bi mogli da znaju da li postoji neki sukob interesa, rekla je Kvadvlih.
Ona je istakla da bi to moglo da smanji takve tenzije i znatno bi smanjilo manipulacije.
- Međutim, bez učešća ogromnih internet platformi, ne može se ništa uraditi po pitanju dezinformacija. Treba da gledamo da budemo napredniji od EU, iako je to utopija, poručila je Kvadvlih.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić naglasila je da EMFA dovodi nadu u prilično poljuljano povjerenje u medije, ali je važna i primjena tih direktiva u Crnoj Gori.
Kako je kazala, u Crnoj Gori postoji problem sa primjenom zakona i nedovoljno jakim i odgovornim institucijama.
- Prema tome, nama je neophodna izgradnja institucionalnih kapaciteta da bismo bilo šta mogli da uradimo. To se od nas i traži, naročito u oblasti o kojoj govorimo. Hvalimo se najboljim rješenjima koja ostaju samo na papiru. Neophodno je da budemo proaktivni, a ne da čekamo“, zaključila je Nikolić.
Konferencija „Informacioni ekosistem i borba protiv stranog uticaja i manipulacije informacijama – lokalna, regionalna i evropska perspektiva“ završnica je projekta koji je ASCG sproveo u saradnji sa partnerima Evropsko partnerstvo za demokraciju (EPD), Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Centri civilnih inicijativa (CCI), i Nova društvena inicijativa (NSI).
