
U svaku novu vlast, ukoliko je to moguće, treba uključiti manjinske narode, ali nijedna nova vlast u Crnoj Gori ne smije da bude bez političkih predstavnika Srba, kao što se to dešavalo u posljednjih 20-ak godina, kazala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić u intervjuu za "Pečat".
- Mišljenja sam da se pred građane mora izaći sa jasnom idejom i političkom vizijom i koalicijama koje bi nas, na poštenoj osnovi, uvele u mirnije političke vode. Nije dovoljno da se neko izjašnjava kao Srbin, mada meni je sama ta činjenica donijela niz nevolja, vjerovali ili ne, i na osnovu samo te činjenice lako je zaključiti koliko je jedno vrijeme teško bilo biti Srbin u Crnoj Gori. Moglo se, naravno, ali tako što ćete biti dio opcije koja ne baštini ništa srpsko, ili, još bolje, baštini antisrpsko. Dakle, može se biti Srbin i Srpkinja, ali, poželjno bi bilo „u svoja četiri zida“ i šapatom – javne funkcije, to nikako- naveo je Bratić.
Dodao je da trenutna situacija u Crnoj Gori najviše odgovara onima koji su zarad očuvanja sopstvenih privilegija i vlasti posijali seme razdora i mržnje.
- Uprkos toj činjenici, u Crnoj Gori se posle litija mnogo lakše diše, jer su birači shvatili da je moguće pobediti DPS. S obzirom na to da manjinska Vlada izvesno vodi Crnu Goru u zonu nestabilnosti, što u ovim okolnostima, kako kod nas tako i geopolitički, može da ima posljedice koje se sada ne naziru, srećom, ali, zapamtimo da živimo na nepredvidljivom tlu, na Balkanu, zemlji krvi i meda, najpoštenije bi bilo da se sprovedu novi, vanredni parlamemtarni izbori i da dobijemo vladu koja će moći da ostvari sve što vlada Zdravka Krivokapića iz objektivnih razloga nije mogl- rekla je Bratić.
Prema njenim riječima, Crna Gora danas je zaista u složenom geopolitičkom trenutku i veoma izazovnom okruženju.
- S jedne strane postoji ona tradicionalna Crna Gora, Crna Gora istorijski i kulturološki utemeljena na zavjetu Svetog Petra Cetinjskog, na pravoslavnom hrišćanskom duhu, što je i pokazala za vrijeme litija nakon donošenja sramnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su svjedočile sveslovenskoj i pravoslavnoj vezanosti našeg naroda sa vlastitim istorijskim bićem. S druge strane, postoji politička realnost koja se ogleda u želji većine građana Crne Gore da postanemo integralni dio EU i cvilizacijskih vrijednosti koje ona baštini. Te vrijednosti, kako je govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije, starije su i vrednije od onoga što nam se prezentuje. Takva dualnost, a često i neka vrsta političke „kognitivne disonance“ često zbunjuje ne samo običnog čovjeka već i političku elitu koja je na dnevnom nivou „prinuđena“ da se određuje o strateškim pitanjima, što može da ima posljedice koje mi, sada, nismo u stanju da percipiramo. To daje prostora za kontroverzna tumačenja i moguću manipulaciju i dnevnopolitičke zloupotrebe- ocijenlia je ona.
Istakla je da u Crnoj Gori postoji jedna duboka ukorijenjena politička struktura koja unazad tri decenije svako tradicionalno poimanje crnogorskog bića dovodi u direktnu vezu sa tzv. srpskim svetom i automatski pali sva zvona u odbranu identiteta i držvnosti Crne Gore od ove izmišljene opasnosti
-Tako je i moje ekspertsko i političko angažovanje dovedeno u pitanje. Na grub i primitivan način od ovih tajkunskih i profiterskih struktura, uplašenih za svoju budućnost, odmah sam okarakterisana kao nosilac nacionalističkih i destruktivnih ideja- navela je Bratić.
Govoreći o popisu, Bratić smatra da u Crnoj Gori postoji određen broj političkih struktura koje smatraju da bi održavanje popisa u ovom trenutku produbilo ionako složene međunacionalne odnose u Crnoj Gori.
- Iza svega se krije opasna namjera odnarođenih struktura bivše vlasti da onemoguće demokratske procese u Crnoj Gori, koji će definitivno dovesti do slobodno izražene volje građana kroz dugo godina najavljivano sređivanje biračkih spiskova. Takođe, slobodno izjašnjavanje građana na popisu bez političkih pritisaka i ucjenjivanja, sužava manevarski prostor za manipulativne radnje i koruptivne aktivnosti. Popisom i slobodnim izborima bi se trajno urušila moć onih koji 30 godina drže Crnu Goru kao taoca.Ako mene pitate da li podržavam najavljeni popis stanovništva, moj odgovor je DA- ocjenjuje ministarka.
Ipak, nije mogla dati jasan odgovor sa stanovišta člana Vlade o tome zašto popis nije održan.
- To nije dio mog resora i ekspertize. Pretpostavljam da se radi o političkom pritisku sa raznih adresa- zaključila je Bratić.
Коментари (4)
Оставите свој коментар