To je rekla programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona je kazala da je riječ o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.
- Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje - navela je Kovačević.
Ona je rekla da je Ustavni sud prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a.
- Ali nam je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava - dodala je Kovačević.
Ona je kazala da prema podacima koje su dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju prošle godine čekalo čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata.
Kovačević je rekla da su najstariji od ih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine.
- Iz dostavljenog spiska - koji, uzgred, nijesmo ni tražili - ne može se razaznati kakva to "složena" pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina - dodala je Kovačević.
Ona je rekla da se ne može sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem.
Kako je dodala Kovačević, ne može se ni utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda.
Kovačević je rekla da se CDT na takvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja je usvojila njihovu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.
- U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa - kazala je Kovačević.
Takva argumentacija, kako je dodala, nema uporište u zakonu.
Kovačević je navela je riječ o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.
Ona je dodala da Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. - negativnog zakonodavca - pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane.
Prema riječima Kovačević, takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru.
Ona je rekla da, kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine - koja je takođe kolegijalni organ, tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.
- Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako - građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje - dodala je Kovačević.
CDT, kako je rekla Kovačević, zabrinjava poruka koju Sud šalje – „da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija".
Kovačević je rekla da, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu, onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.
- Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima - upitala je Kovačević.
Ona je istakla da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata.
- Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost - rekla je Kovačević.
Ona je navela da je CDT i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.
- Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput "crne rupe" – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja - kazala je Kovačević.
Ona je rekla da je zatvorenost Ustavnog suda već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama.
- OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta - navela je Kovačević.
Ona je dodala da ih dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
- Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta - rekla je Kovačević.
Ona je rekla da je zbog svega navedenog, CDT Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna.
- Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti - kazala je Kovačević.
