Od 31. oktobra 2023. godine mandat je započela 44. Vlada Crne Gore na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, sa nikad većim brojem potpredsjedničkih mjesta, novom prekompozicijom ministarstava i uprava, ali i s brojem žena na ministarskim pozicijama najnižim u poslednjih 11 godina. Veliki broj konstituenata nove izvršne vlasti pratilo je i otvaranje novih funkcija u njenom vrhu, pa se potpredsjednička mjesta u Vladi često s oblastima poklapaju s nadležnostima ministarstava, a određeni resori su podijeljeni.
Tako je za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove sa potpredsjedničke pozicije zadužen Aleksa Bečić, dok istovremeno imamo ministarstva evropskih poslova (ministarka Maida Gorčević), vanjskih poslova (ministar Filip Ivanović), unutrašnjih poslova (ministar Danilo Šaranović) i odbrane (Dragan Krapović) koja su, svako u svom mandatu, zadužena za te poslove.
Za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju zadužen je potpredsjednik Momo Koprivica, dok je na čelu ministarstva pravde Andrej Milović. Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu je Srđan Pavićević, a istovremeno imamo ministarstva rada i socijalnog staranja (ministarka Naida Nišić), prosvjete, nauke i inovacija (ministarka Anđela Jakšić Stojanović) i zdravlja (ministar Vojislav Šimun).
Samo su potpredsjednici Nik Đeljošaj i Dragoslav Šćekić zaduženi i za ministarstva za oblasti koje su im u nadležnosti sa potpredsjedničkog mjesta u Vladi. Đeljošaj je potpredsjednik za ekonomsku politiku i na čelu je Ministarstva ekonomskog razvoja, dok je Šćekić zadužen za demografiju i mlade, a ujedno je i ministar sporta i mladih.
I dok su u prethodnoj vladi ministarstva nauke i prosvjete bila zasebna, u ovoj Vladi su u okviru istog resora. Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija sada čine resori saobraćaja i pomorstva (ministar Filip Radulović) i energetike i rudarstva (ministar Saša Mujović).
U 44. Vladi imamo ministrstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (ministar Janko Odović) i turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (ministar Vladimir Marinović). Ranije je turizam bio u okviru Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, dok su ekologija, prostorno planiranje i urbanizam bili dio posebnog resora. Konceptualno nepromijenjena su ostala ministrstva finansija (ministar Novica Vuković), kulture i medija (ministarka Tamara Vujović), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (ministar Vladimir Joković), javne uprave (ministar Maraš Dukaj) i ljudskih i manjinskih prava (ministar Fatmir Đeka).
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković u razgovoru za "Dan" kaže da je novi sastav Vlade rezultat široke i heterogene koalicije, dugih pregovora koji su uglavnom bili fokusirani na adresiranje velikih partijskih apetita konstituenata vlasti. Posledično, kako ističe, imamo glomaznu i skupu Vladu, sa velikim brojem ministarstava i rekordnim brojem potpredsjedničkih mjesta, a što sve prati i armija novih državnih sekretara, kojih je takođe nikad više, savjetnika, itd.
– CGO se dugo zalaže da se pitanje sastava, strukture i organizacije Vlade riješe kroz Zakon o Vladi, a na nacrt koji je izradila prethodna Vlada dali smo i konkretne preporuke i iste komunicirali i sa ekspertima Venecijanske komisije. Podsjetio bih da je u posljednjem, javno dostupnom, nacrtu Predloga zakona o Vladi, u dijelu organizacije i sastava Vlade, predloženo da broj ministarstava bude ograničen na 15, uz obaveznih sedam resora, broj potpredsjednika na četiri, a broj ministara bez portfelja na dva. Mi smo cijenili da je i to glomazno za crnogorski kontekst. Venecijanska komisija je tu imala drugačiji stav oko brojnosti ministarstava, jer je to gledala kroz prizmu neke sredine a uzimajući u obzir broj članova svih vlada u posljednjim ciklusima, pa je smatrala prihvatljivim i 18 ministarstava. Taj zaključak VK ostaje nejasan, s obzirom na to da je neka zlatna sredina u rasponu resora svih tih vlada, pa i čisto matematički, mnogo bliža broju 15. Za Venecijansku komisiju, kao i za CGO, što je na sastanku sa njenim ekspertima i istaknuto, sporno je da među obaveznim resorima nema Ministarstva prosvjete – kazao je Mirković.
U CGO smatraju da je Crnoj Gori potrebna manja, kompaktna i efikasna Vlada, sa još manjim brojem potpredsjedničkih mjesta i bez ministara bez portfelja, te cijene da ne smije biti preklapanja potpredsjedničkih i ministarskih funkcija.
– Smatramo i da se broj državnih sekretara po resoru treba ograničiti, što u tekstu nacrta Predloga zakona o Vladi nije napomenuto – dodaje on.
Mirković napominje da spajanje i kombinovanje resora nije nova praksa, te da smo došli do toga da je to i očekivano sa svakim novim mandatarom.
– Upravo zato je važno da imamo Zakon o Vladi koji bi to jasno definisao i obezbijedio potrebni kontinuitet u radu državne uprave jer svako premještanje resora iz jednog u neki drugi, kao i spajanje novih, nosi dodatne komplikacije, administrativne, logističke, kadrovske i druge – kazao je Mirković.
Naglašava da je struktura ove Vlade, prije svega, uslovljena partijskim raspodjelama.
– To znači da ima određenih logičnih strukturiranja, ali i nekih neobjašnjivih, bilo da su preuzeti iz prethodnog perioda ili sad kao takvi definisani, što sve otvara pitanje funkcionalnosti i rada tih resora u praksi. Posebno bih istakao problem preklapanja nadležnosti potpredsjednika i ministarstava, kao posljedicu inflacije potpredsjedničkih mjesta, nerijetko na silu izmišljenih u partijskim trgovinama i pod pritiscima u cilju formiranja vlasti – istakao je Mirković.
