U Crnoj Gori devet osoba ima priznat status lica bez državljanstva, dok su 423 osobe u riziku od apatridije (gubitka državljanstva), pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema evidenciji tog vladinog resora pripadnici romske i egipćanske populacije u najvećem su riziku od apatridije i Ministarstvo unutrašnjih poslova i UNHCR kontinuirano sarađuju na obezbjeđivanju trajnih rješenja za ova lica.

Analiza koju je radio NVO Pravni centar Crne Gore pokazala je da i pored uloženih napora na planu smanjenja apatridije, Crna Gora se i dalje suočava sa određenim izazovima u implementaciji (primjeni) međunarodnih standarda u ovoj oblasti. Ukazali su da još ne postoje precizni i jasni mehanizmi za identifikovanje i registraciju lica bez državljanstva.

– U unutrašnjem zakonodavstvu, izuzev Zakona o strancima, ne postoje jasne odredbe koje daju definiciju i prava lica bez državljanstva – navodi se u analizi.

Dalje piše da iako je predviđena mogućnost da lice bez državljanstva bude primljeno u crnogorsko državljanstvo, u praksi još nisu registrovana lica koja su i ostvarila to pravo, te i dalje nedostaju posebni mehanizmi da se odredbe potpisanih konvencija zapravo sprovedu u praksi.

Prema ocjeni predsjednika NVO Mladi Romi Samira Jahe, u Crnoj Gori sigurno postoje i Romi i Egipćani koji zaslužuju i počasno državljanstvo, koji bi po tom modelu trebalo da dobiju državljanstvo.

– Problematikom državljanstava i podrškom našim ljudima u ovom procesu smo radili tri godine u kontinutetu u periodu od 2008. do 2011. godine i riješili više od 300 slučajeva. U prosjeku po jednoj osobi nam je bilo potrebno 580 eura, jer je bilo potrebno platiti taksu za otpust iz državljanstva Srbije koja je 230, i 100 eura za prijem crnogorskog državljansta plus bezbroj drugih dokumenata. Naš zakon o državljanstvu je vrlo rigorozan i, po mojoj ocjeni, osim dokaza da lice ima stalan izvor prihoda i dokaza da ima obezbjeđen smještaj (što je vrlo otežavajuće za Rome), takođe je sporan momenat dokazivanja prebivališta u Crnoj Gori – ocjenjuje u izjavi za "Dan" Jaha.

Krajnje je, kako ističe Jaha, nepravedno da lica koja žive duže od 20 godina u Crnoj Gori, tu prije svega misli na lica koja su došla 1999. godine zbog progona sa Kosova, nemaju mogućnost da im se dosadašnji boravak u Crnoj Gori prihvati kao regularan osnov za apliciranje za državljanstvo.

– U svakom slučaju, raseljeni Romi sa Kosova, ili lica sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori bi u skladu sa postojećom regulativom mogli u roku od dvije do tri godine da riješe crnogorsko državljanstvo, a to bi značilo da će pravo glasa, pored postojeće dvije hiljade, imati još dodatne dvije, odnosno ukupno 4.000, što bi mogao biti mandat ili čak dva za Roma na sledećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2024. godine – naglašava Jaha.