- Duboko zabrinuti razvojem događaja u Podgorici i šire u poslednjih desetak dana, izražavamo najoštriju osudu svakog oblika nasilja, diskriminacije i širenja mržnje, bez obzira na nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost žrtava ili počinilaca. Incidenti koji su se desili od 25. oktobra 2025. godine ali i oni od ranije – uključujući fizičke napade, izazivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, demoliranje poslovnih prostora u vlasništvu turskih državljana, te paljenje automobila – predstavljaju ne samo kršenje zakona, već i direktan napad na osnovna ljudska prava, dostojanstvo i društveni mir u našoj zemlji - navode u saopštenju.
Dodaju da osuđuju sva krivična djela počinjena u ovom nizu incidenata, bez ikakvog izuzetka ili relativizacije.
- Napominjemo ono što bi u zemlji koja stremi članstvu u EU trebalo da bude norma a ne željeni cilj – da niko ne smije biti izvan domašaja zakona. Ovi incidenti nisu samo pojedinačni prekršaji, već zločini motivisani mržnjom po nacionalnoj osnovi, koji su prerasli u progon turskih državljana, što ih čini posebno opasnim i zahtijeva strožu primjenu Krivičnog zakonika Crne Gore, koji predviđa pooštrene kazne za djela učinjena iz razloga nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti - smatraju oni.
Posebno ističu da su demoliranje poslovnih prostora i uništavanje imovine turskih državljana klasični primjeri zločina iz mržnje, koji ne samo da krše pravo na imovinu i sigurnost, već i podstiču kolektivnu stigmatizaciju cijele nacije.
-Ovi incidenti nisu izolovani – oni su praćeni govorom mržnje na društvenim mrežama i u javnom prostoru, uključujući skandiranje parola koji pozivaju na ubistvo državljana Turske, što predstavlja direktno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i mora biti tretirano kao krivično djelo. Posebnu zabrinutost izražavamo zbog organizovanog protesta građana u Podgorici, koji je obezbjeđivala policija, a koji je rezultirao vrlo prijetećom atmosferom u kvartovima sa velikim brojem turskih stanovnika. Snimci i izvještaji pokazuju da je veliki broj maskiranih muškaraca kružio ulicama, stvarajući osjećaj opasnosti i straha među turskim državljanima. Ovo nije samo spontani skup – to je organizovani akt koji je, uz policijsku zaštitu, poslao poruku netrpeljivosti i podstakao dalje incidente - smatraju oni.
Zahtijevaju hitno i jednako procesuiranje svih učesnika ovih incidenata. Državno tužilaštvo i policija moraju djelovati bez odlaganja: identifikovati, privesti i sudski goniti sve počinioce nasilja.
- Jednako tako, svi oni koji su raspirivali mržnju – bilo putem društvenih mreža, javnih skupova ili medija – moraju biti procesuirani u skladu sa Krivičnim zakonikom za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje za koje su zaprijećene kazne zatvorom od šest mjeseci do deset godina i da svi koji su vršili druga krivična djela motivisana mržnjom kao što je uništavanje tuđe imovine, treba strožije da se kazne u skladu sa članom 42a KZCG. Naglašavamo da će svako odlaganje ili selektivnost u punoj primjeni zakona samo produbiti podjele i podstaknuti nove cikluse nasilja - poručuju i dodaju:
"Kao borci i borkinje za ljudska prava, podsjećamo da Crna Gora nije zemlja mržnje i nasilja – ona je članica međunarodnih sporazuma o zaštiti ljudskih prava, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i mora djelovati u skladu sa tim obavezama. Kolektivna krivica ne postoji: pojedinci odgovaraju za svoja djela, a ne cijele nacije. Širenje mržnje prema turskim državljanima – koji legalno rade, žive i doprinose našoj ekonomiji – nije odgovor na pojedinačne incidente, već put ka haosu i izolaciji naše zemlje."
- Pozivamo sve – građane, političare, medije i institucije da se uzdrže od govora mržnje i da promovišu dijalog i toleranciju. Samo kroz vladavinu prava, jednakost pred zakonom i zaštitu manjina možemo sačuvati Crnu Goru kao multietničko i inkluzivno društvo - zaključuju u saopštenju.
Danijel Kalezić, ERA – Savez za jednaka prava
Milica Kovačević, CDT - Centar za demokratsku tranziciju
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje
Jovan Džoli Ulićević, Asocijacija Spektra
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi
Staša Baštrica, Kvir Montenegro
Ivana Vojvodić, Juventas
Biljana Zeković, SOS telefon za zene i djecu zrtve nasilja – Podgorica
Ervina Dabidžinović, ANIMA
Milka Tadic Mijovic, CIN-CG
Aida Perović, NVO Prima
Vanja Cicmil, Zero Waste MNE
Marica Stijepović, NVO Mirta
Ranko Dacić, Crnogorska mreža za smanjenje štete, Link
Ana Dedivanović, Udruženje LBTQ žena "Stana"
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Budislavka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
dr Milena Popović Samardžić, NVO Ipso facto
Kristina Mihailović, Udruženje roditelji
Zorana Marković, CRNVO
Zenepa Lika, MSJA
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Nevenka Vuksanović, CEDEM
Darko Ivanovic - NVO 35mm
Aleksandra Radoman, Centar za obuku i obrazovanje
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Sabina Talović, Bona Fide Pljevlja
Lidija Guberinić, Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Almedina Dodić, Eduko Plus
Maja Bogojević, Agora Femina
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
dr Tea Dakić, Psihijatrica i aktivistkinja za ljudska prava
Srđan Vukčević, ekonomista i poslovni konsultant
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Goran Đurović, građanski aktivista
Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
Dragana Tripković, dramaturškinja
Balša Dragojević, aktivista
Tijana Dragojević, aktivistkinja
Jelena Čolaković, aktivistkinja
Aleksandra Vujačić, aktivistkinja
Marija Radović, aktivistkinja
Marija Mijović, aktivistkinja
Marija Ružić Stajović, aktivistkinja
Andrijana Radulović, aktivistkinja
Stefan Đukanović, aktivista
Jovan Bojović, aktivista
Marija Jovanović, aktivistkinja
Milva Milić, aktivistkinja
Marko Vukčević, aktivista
Iskra Đurišić, aktivista
Danijela Nikić, aktivistkinja
Aleksandra Kraljević, aktivistkinja
Aleksa Radonjić, aktivista
Itana Kovačević, psihološkinja
Marko Dragićević, aktivista
Ana Jaredić, aktivistkinja
Jelena Nenezić, glumica
Jelena Martinović, novinarka i književnica
dr Maida Burdzovic, psihijatrica
dr Slaven Jovanovic, specijalizant psihijatrije
dr Zlata Kovacevic, internista-endokrinolog
Ivana Stanić, slikarka
Adrijana Gvozdenovic, umjetnica
Julija Milačić Petrović Njegoš, glumica
dr sci Tijana Todorovic, vizualna umjetnica
Radoje Cerovic, psiholog i biznis konsultant
dr Boris Ćorić, psihijatar
dr Ljiljana Radulović, neurološkinja
Kristina Gvozdenović, dr političkih nauka
Elvis Beriša, građanski aktivista
dr Sandra Vujović, neurolog
Vesna Rajković Nenadić, novinarka
Mila Radulović, novinarka
Sanja Jovanović, filmska producentkinka
Tanja Šuković, novinarka
Ana Milović Jasikovac, omladinska radnica
Martina Markolović, aktivistkinja
Elizabeta Mrnjačević, aktivistkinja
Tanja Pavićević, novinarka
Amra Bajrović, aktivistkinja
Bojana Malović, aktivistkinja
dr Boban Batrićević, univerzitetski profesor i civilni aktivista
Milena Bešić, kao građanska aktivistkinja
Sanja Orlandić, filološkinja
Jelena Nikolić, diplomirani matematičar
mr Emir Pilav - politikolog i građanski aktivista
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Veselin Radulović, advokat
Anđela Milović, novinarka
Bojan Zvicer, građanski aktivista
Miloš Vukanović, istoričar
Olivera Komar, politikološkinja
Marija Perović, rediteljka
Violeta Senić, građanska aktivistikinja
Žarko Begović, građanski aktivista
Jasna Tatar Anđelić, profesorica UCG
Žarko Božović, grđanski aktivista
Mila Lekić Pejović, građanska aktivistinja
