Na ovo je, podsjećaju, Crnoj Gori u martu ukazao i Komitet za ljudska prava Ujedinjenih Nacija.
- Svi ti novinari su napadnuti zbog istraživačkih tekstova koje su objavili ili na kojima su radili.
Takodje, moralo bi se otkriti i ko je naredio napad na književnika Jevrema Brkovića i tom prilikom ubio Srđana Vojičića, ko je naredio napad na novinare Željka Ivanovića, Mladena Stojovića i ko je odgovoran za opstrukciju procesuiranja tih slučajeva - navodi se u objavi.
Iz HRA su dodali da ni Vlada Milojka Spajića, kao ni vlade prije nje, nije angažovala stranog eksperta za analizu istrage ubistva osnivača i glavnog urednika lista "Dan", Duška Jovanovića iz 2004. godine.
- Ovo je zapanjujuće, ako se uzme u obzir da je do sada procesuiran i osuđen samo jedan "saizvršilac" ubistva, Damir Mandić, koji se nalazio u automobilu iz koga je pucano na Jovanovića, ali koji nije izvršilo atentat; da se nikada ni blizu nije prišlo otkrivanju nalogodavca tog ubistva iako je to vjerovatno bio neko iz vrha tadašnje vlasti, kao i da je Komisija za praćenje istraga napada na novinare utvrdila brojne nedostatke u istrazi i još 2018. godine zatražila od Vlade da angažuje takvog eksperta. Nema obavještenja da je u proteklih godinu dana došlo do bilo kakvog napretka u ovoj istrazi. Duško Jovanović je u Danu objavio seriju tekstova o organizovanom švercovanju cigareta tvrdeći da su u tome učestvovali najviši predstavnici vlasti - ističu.
U julu 2024. godine je potvrđena optužnica protiv više osumnjičenih za članstvo u kriminalnoj organizaciji, koja se pored ostalog tereti za podstrekavanje na ubistvo Olivere Lakić iz 2020. godine.
- Međutim, pozadina ovog napada, kao i prethodnih napada na nju i njenu porodicu, i dalje nije rasvijetljena. Nijesu otkriveni nalogodavci, koji su i najvažniji. Nastupila je zastara krivičnog gonjenja izvršioca za nošenje oružja kojim je Olivera ranjena 2018. godine, a zbog duge istrage prijeti i zastara krivičnog gonjenja izvršioca njenog ranjavanja. Olivera je pisala o nelegalnoj proizvodnji i švercu cigareta i organizovanom kriminalu u vezi sa tim - kazali su iz HRA.
Prema državnom tužilaštvu, u istrazi pokušaja ubistva novinara Tufika Softića iz 2007. godine još nije nastupila zastarjelost, ali ni u toj istrazi nema nikakvog napretka.
- Softić je među prvima pisao o organizovanim kriminalnim grupama na sjeveru Crne Gore i da je zbog toga napadnut dva puta, drugi put 2013. godine. I Ustavni sud i redovni sudovi su već zaključili da država nije sprovela djelotvornu istragu napada na njega - istakli su iz te organizacije.
Dalje navode da je u novembru došlo do verbalnog i fizičkog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, a od tada u martu i do verbalnih napada na novinarku Dušku Pejović, i nedavnog slučaja proganjanja novinarke Gradske televizije Magdalene Čelanović.
- Primjetno je efikasno procesuiranje i kažnjavanje ovih napada. Očekujemo i da pravosnažne kazne počiniocima doprinesu sprečavanju takvih mučnih pojava i jačanju slobode medija.
Ove godine smo se usprotivili i najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi omogućile potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera. 101 organizacija civilnog društva stala je iza inicijative upućene svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore sa snažnim protivljenjem takvim kvazi reformama - rekli su iz HRA.
Kontroverze oko zakonitosti izbora Borisa Raonića, generalnog direktora RTCG-a, obilježile su prethodnu godinu.
- Iako je Viši sud i pravosnažnim presudama osporio zakonitost njegovog imenovanja zbog neispunjavanja uslova za to radno mjesto i sukoba interesa, Raonić je ponovno izabran, što je na kraju dovelo i do optuženja za zloupotrebu službenog položaja četiri člana Savjeta RTCG koji su glasali za njegov izbor 1. juna 2023. godine. Raonić je i dalje na funkciji direktora RTCG - piše u saopštenju.
Ocijenili su da je sa vedrije strane Uprava policije Crne Gore u martu ove godine odustala od prekršajnog postupka protiv novinara Brana Mandića.
- Njemu se stavljalo na teret navodno drsko i uvredljivo ponašanje u kritici ponašanja univerzitetskog profesora Aleksandra Stamatovića, koji se voditeljki emisije u kojoj je gostovao obratio neprimjereno lascivno, seksističkim komentarom. Policija je u saopštenju navela da su u dodatnoj analizi slučaja sagledali međunarodne konvencije i standarde o slobodi izražavanja na koje je upozorilo devet organizacija civilnog društva. Ovakvo postupanje policije je ohrabrujuće za slobodu medija i uspostavlja standard od koga očekujemo da se ne odustaje - dodaje se.
Konačno, pohvalili su izuzetan primer profesionalizma u službi slobode medija koji je Crnoj Gori i šire pružio novinar Nemanja Živaljević.
- On je objavio da je dao otkaz televiziji Newsmax Balkans zbog cenzure njegovog intervjua sa Zdravkom Krivokapićem, nekadašnjim premijerom Crne Gore. Živaljević je ukazao da je uklanjanje dijela intervjua u kome je kritikovan patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije od strane uredništva TV Newsmax Balkans u Beogradu narušilo njegov profesionalni integritet i kredibilitet, koji je gradio gotovo 19 godina radeći u nekoliko najvažnijih crnogorskih medija.
Nadamo se da će Živaljević nastaviti da se bavi novinarstvom i traga za istinom u opštem interesu i Crne Gore i susjednih država - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.
