– Amandmani na Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji se dostavljaju u ovoj fazi usporavaju njegovo usvajanje, a samim tim i ispunjavanje obaveze Crne Gore u okviru poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava, čije zatvaranje u velikoj mjeri zavisi upravo od jačanja zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti transparentnosti i prava na pristup informacijama – saopštio je krajem prošle godine, u ime predlagača, ministar javne uprave, Maraš Dukaj.
Ovaj propis je nedugo nakon toga usvojen u parlamentu, a iz Ministarstva javne uprave prolongiranje njegove primjene pravdaju objektivnim razlozima.
– Zakon propisuje da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) vrši nadzor nad primjenom propisa. Da bi se to u cjelosti ostvarilo, potrebno je zaposliti kontrolore koji će biti odgovorni za ovu vrstu nadzora. Kontrolori moraju biti određeni Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji AZLP, što zahtijeva dodatno vrijeme za usklađivanje i eventualne izmjene postojećih akata. Nakon toga treba popuniti radna mjesta, kako bi se ojačali kadrovski kapaciteti Agencije. Zakon uvodi nove institute i unapređuje postojeće, što znači da je neophodno obezbijediti dodatnu edukaciju za službenike na lokalnom i državnom nivou koji će ga primjenjivati. To uključuje organizovanje radionica, obuka i seminara kako bi se ojačale kompetencije službenika za primjenu zakona. Nakon usvajanja zakona, postoji obaveza ministarstva za donošenje podzakonskih akata, kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija. Sve naprijed navedene aktivnosti razlog su za odloženu primjenu ovoga zakona – odgovorili su "Danu" iz tog vladinog resera.
Na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sa očekivanjem da će unaprijediti pristup informacijama u posjedu javnih vlasti, čekalo se veoma dugo, tako da je prilično neobjašnjivo zašto je potrebno novih pola godine na njegovu primjenu, ocjenjuje Ines Mrdović, izvršna direktorka Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
– Ako u javnom sektoru za proteklih deceniju i više nijesu izgrađeni kapaciteti uposlenih za promptnu primjenu zakonskih izmjena, kojima je zakon unaprijeđen u smislu proaktivnosti, onda je suvišno trošiti riječi. Prednje i kod činjenice da se Ministarstvo javne uprave kontinuirano javno hvali nekakvim digitalnim napretkom, pa neka to konačno i demonstriraju (ako je zaista tako). Isto tako, konstantno se pominje Portal otvorenih podataka, a kada pogledate setove podataka koji se na njemu objavljuju od strane pojedinih državnih organa, vidite da je to poražavajuće. Na primjer, Ministarstvo energetike objavljuje cijene goriva i to prikazuje kao setove podataka, a u posjedu ima ogroman broj drugih podataka, kojih uopšte nema na Portalu otvorenih podataka (a trebalo bi).
Neophodno je ukazati da novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama predviđa veću proaktivnost, pa će njegovi obveznici morati da na svojim sajtovima objavljuju znatno veći broj informacija u odnosu na sadašnje stanje. To je svakako korak naprijed i olakšaće medijima i nevladinim organizacijama da više ne moraju koristiti zakon da bi došli do niza podataka. Međutim, član zakona o ograničavanju pristupa informacijama značajno je proširen, pa je sasvim opravdana bojazan da će on u primjeni dovesti do još većeg uskraćivanja podataka i povećati žalbene i sudske postupke – istakla je Mrdović.
ASP će naredne sedmice Agenciji za sprečavanje korupcije uputiti inicijativu u vezi sa ovim članom radi ocjene da li se njegovim preširokim normiranjem potencijalno ugrožava javni interes.
– Javni novac pripada svim građanima, a samo potpuna transparentnost omogućava da građani znaju kako se troši njihov novac. Transparentnost doprinosi da zloupotrebe budu manje. Međutim, mnogi tokovi novca i dalje ostaju u "crnim kutijama", a opravdano je strahovati da će i nakon primjene novog zakona to i dalje ostati tako – upozorava Mrdović.
