- Platformski rad podrazumijeva angažman putem aplikacija i internet platformi koje povezuju radnike i korisnike usluga, najčešće u oblastima poput dostave hrane, prevoza i sličnih djelatnosti. Nova EU Direktiva uvodi pretpostavku zaposlenja – prema kojoj se radnik smatra zaposlenim kod platforme, osim ako platforma ne dokaže suprotno - navode iz IA.
Ističu da u Crnoj Gori ne postoje zvanični podaci o broju osoba koje zarađuju putem digitalnih platformi, njihovoj starosnoj strukturi ili radnim uslovima. Platforme se često predstavljaju kao posrednici, dok se radni angažman radnika formalno vodi preko trećih strana – posredničkih agencija – čime se izbjegava zakonska obaveza pružanja socijalne zaštite i radnih prava.
IA upozorava da odlaganje zakonske regulacije dodatno produbljuje nejednakosti između platformi i radnika. Dok platforme ostvaruju profit i šire poslovanje, radnici ostaju u pravnom vakuumu, bez minimalnih prava i zaštite koja bi trebalo da uživa svaki zaposleni.
Između ostalog, neke od preporuka Instituta alternativa ukazuju na potrebu da se platformski rad zakonski definiše i uredi kroz poseban pravni okvir, uz jasno određene nadležnosti Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspekcije rada. Sadašnje odredbe Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija obuhvataju isključivo mali segment frilensera, uglavnom u oblasti inovacija i istraživanja, što dodatno potvrđuje potrebu za širim i inkluzivnijim pristupom.
Takođe se preporučuje uspostavljanje registra radnika na platformama, kao i sistematsko prikupljanje i objavljivanje podataka o platformskom radu – uključujući broj radnika, sektorsku raspodjelu, demografske karakteristike i radne uslove – kako bi se omogućilo donošenje politika zasnovanih na dokazima.
- IA predlaže i pokretanje dijaloga između države, sindikata, predstavnika platformi, organizacija civilnog društva i samih radnika, s ciljem zajedničkog oblikovanja politika i njihove djelotvorne primjene. Crna Gora trenutno ne primjenjuje EU Direktivu koja reguliše platformski rad, ali su iz Ministarstva rada najavili da će Crna Gora imati rok do decembra 2026. godine da prenese odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo - saopšteno je.
Ova Direktiva donosi niz rješenja – od uređenja pitanja statusa zaposlenja i prava na kolektivno pregovaranje, do jasnijih pravila odgovornosti i zaštite radnika. Ipak, očekuje se da će se Crna Gora ovim pitanjem ozbiljnije baviti tek nakon što zemlje članice EU usvoje svoje modele, koji će poslužiti kao primjer državama kandidatima za članstvo.
