- Institut alternativa je, u okviru rada Radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, predložio set normativnih rješenja usmjerenih na jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u izboru i radu državnih tužilaca. Predložene izmjene imaju za cilj unapređenje institucionalnih mehanizama provjere, prevenciju rizika po nepristrasnost i nezavisnost tužilačke funkcije, kao i dodatno jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem Crne Gore - navode u saopštenju.
Dodaju da se jedan od ključnih predloga odnosi na uvođenje prethodne bezbjednosne provjere kandidata za državne tužioce.
- Predviđeno je da Tužilački savjet po službenoj dužnosti zatraži sprovođenje provjere od nadležnog organa, uz jasno definisane rokove i obaveze postupanja. Kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da pruži tražene informacije smatralo bi se da je odustao od prijave, čime se sprečava odugovlačenje postupka i obezbjeđuje jednak tretman svih učesnika. Konačnu odluku o postojanju bezbjednosnih prepreka donosio bi Tužilački savjet, čime se jača institucionalna ravnoteža i poštuje ustavni položaj ovog organa. Za punu primjenu predloženog rješenja, neophodna je izmjena postojećih zakona ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po ugledu na iskustva zemalja Evropske unije - ističu u saopštenju.
Institut alternativa je predložio i uvođenje obavezne provjere prihoda i imovine kandidata za državne tužioce već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku provjeru u postupcima napredovanja. Ovim rješenjem omogućava se blagovremena procjena integriteta kandidata i identifikovanje potencijalnih rizika od sukoba interesa ili korupcije, u skladu sa savremenim standardima transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera.
- Predložene izmjene uključuju i neophodno usklađivanje Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini odnosila i na kandidate za tužilačke funkcije. Institut Alternativa predlaže uvođenje zakonske obaveze državnih tužilaca da prijavljuju događaje i okolnosti koji mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, odnosno narušiti povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva. Predložena norma obuhvata, između ostalog, pokušaje uticaja i pritiska, komunikaciju sa licima protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili drugih koristi, uspostavljanje finansijskih ili poslovnih odnosa sa rizičnim licima, kao i druge situacije koje bi objektivno mogle dovesti u pitanje percepciju nepristrasnosti -navode.
Predloženim rješenjima, kako navopde, uvodi se disciplinska odgovornost u slučajevima neprijavljivanja događaja od značaja za integritet, uz razlikovanje lakših i težih povreda dužnosti, u zavisnosti od posljedica po ugled državnog tužilaštva.
- Istovremeno, naglašeno je da samo prijavljivanje rizičnih okolnosti ne predstavlja priznanje odgovornosti, već instrument prevencije i zaštite profesionalnog integriteta. Predlozi Instituta alternativa mogu unaprijediti transparentnost postupaka izbora i napredovanja, i doprinijeti stvaranju otpornijeg i kredibilnijeg državnog tužilaštva - zaključuju u saopštenju.
