Drugi Antikorupcijski forum održan je u okviru projekta koji su podržali američki Stejt - Biro za demokratiju, ljudska prava i rad (DRL), a u kome su po tri crnogorska medija i NVO objavili 15 istraživačkih priča i devet analiza politika vezanih za korupciju u zdravstvu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je neophodno uspostaviti kažnjivost za korupciju u zdravstvu.
- Koruptivne radnje moraju se zakonski sankcionisati, što do sada često nije bio slučaj. Proces javnih nabavki u zdravstvu mora biti u potpunosti transparentan. Neophodno je digitalizovati cjelokupan proces kao i obezbijediti stroge mehanizme kontrole u javnim nabavkama - rekao je Milatović.
- Svaki ugovor, tender i transakcija moraju biti javni i podložni kontroli. Istovremeno, uzbunjivači koji ukazuju na nepravilnosti u zdravstvenom sistemiu moraju biti dodatno zaštićeni, jer bez njih korupcija često ostaje skrivena ispod površine - dodao je on.
Milatović je istakao da je neophodno omogućiti zdravstvenim radnicima uslove rada koji su dostojni njihove profesije, zaustavio negativan trend odliva kadra iz javnog zdravstva. Milatović je ocijenio da se država mora neselektivno uhvatiti u koštac sa lažnim diplomama u zdravstvu, ali i sa negativnom selekcijom prilikom zapošljavanja i napredovanja.
Izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš upozorio je da u Crnoj Gori trenutno ne postoji nijedan riješeni slučaj korupcije u zdravstvu, Maraš je podsjetio je na smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja, navodeći da još uvijek nema elementarnih informacija o tome šta se desilo i eventualnoj odgovornosti zaposlenih u zdravstvenom sistemu.
- Apelujemo, pogotovo na organe krivičnog gonjenja i presuđivanja, da počnu da se bave svojim poslom i da nam daju rezultate u ovoj oblasti. U Evropsku uniju ne možemo tako što nemamo nijedan jedini riješen slučaj korupcije u zdravstvu, a imamo monopole u javnim nabavkama - rekao je Maraš.
Maraš je apelovao na civilni sektor i medije da nastave da vrše pritisak na vlast da daje rezultate u borbu protiv korupcije u zdravstvu. Pojasnio je i da je kroz grantove kojima su podržane nevladine organizacije i mediji razvijeno dosta istraživačkih priča i analiza politika, pozivajući državne organe da počnu da rješavaju ono što su građani prepoznali kao probleme.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović naglasio je da borba protiv korupcije nije odgovornost samo jednog čovjeka, jedne organizacije ili institucije, već da mora biti sinhronizovana.
- Ona zahtijeva zajednički napor čitavog društva i sistema, jer samo koordiniran rad svih društvenih aktera – institucija, civilnog sektora, medija i građana – može dovesti do trajnih i efikasnih rezultata - rekao je Radović.
Na panelu “Borba protiv korupcije u oblasti zdravstva” državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je da je upućen zahtjev za provjeru obrazovnih isprava u svim zdravstvenim ustanovama, ističući da su otkrivene lažne diplome u Domu zdravlja u Bijelo Polju. Ona je kazala da u ministarstvu rade i na provjerama bolovanja zaposlenih, te da su u oblasti javnih nabavki tražili da imaju predstavnika za svaki projekat čija je vrijednost preko 300 hiljada eura, kako bi čitav proces bio transparentniji.
- Ministarstvo zdravlja nije dobilo nijednu prijavu građana u vezi korupcije i ja apelujem da nam građani prijavljuju kako bi to procesuirali - kazala je Vlahović Andrijašević.
Komentarišući sistem javnih nabavki u zdravstvu, predsjednik Odbora za antikorupciju u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković kazao da se stvara slika o postojanju monopola u toj oblasti.
- Ne želeći da aboliram bilo koga, zdravstveni sistem u Crnoj Gori je mali sistem i ne možemo očekivati veliki broj kompanija. Logično je da postoji mali broj kompanija i na taj način se stiče utisak da postoji monopol - rekao je Eraković.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dragana Jaćimović upozorila je da monopol u sistemu javnih nabavki stvarno postoji.
- Kompanija “Glosarij” sa svojim ćerkama firmama snabdijeva 92 odsto tržišta ljekova. Za to je kriv sistem koji je ozakonio problematične prakse - navela je Jaćimović.
Na pitanja zašto građani plaćaju najveće cijene ljekova u regionu, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić je kazao da riječ o organicionom problemu, koji ne postoji u drugim zemljama. On je objasnio da Ministarstvo zdravlja objavljuje listu i cijenu ljekova, a da zatim državna veledrogerija “Montefarm” objavljuje tender za nabavku tih ljekova, koje plaća Fond za zdravstveno osiguranje.
- Tri institucije zavise jedna od druge, a nisam siguran koliko je to dobro. Potpuno je logično da mjesto gdje se vrši nabavka ljekova, bude mjesto gdje će se određivatj cijena ljekova. Jedan od preduslova je reorganizacija “Montefarma”. Oni ne trebaju da raspisuju tender za privatne kompanije i zatim te ljekove dostavljaju kliničkim centrima kao kurirska služba, već trebaju sami da učestvuju na tenderima. Sve to povećava krajnju cijenu ljekova - rekao je Kadić.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da ne postoje sistemske promjene u zdravstvu.
- Posebno me vrijeđa glumatanje nemoći. Zakon je omogućio da se razvijaju privatne kompanije, a neko je imao interes da sabotira državne kompanije. Dovedeni smo u situaciju da je neophodno u ‘Montefarm‘ uložiti 100 miliona eura kako bi se situacija promijenila - tvrdi Popović Samardžić.
Ona je kazala da je Uprava za kapitalne investicije od 2021. godine raspisala 12 tendera koje se odnose na zdravstvo, a da je u devet slučaja bila dostavljena samo jedna ponuda.
- Njihova vrijednost je bila 43 miliona. To je alarmantan podatak - rekla je ona.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović ukazala je da korupcija predstavlja glavnu prepreku za dalji razvoj zdravstvenog sistema, pozivajući građane da prijavljuj slučajeve korupcije. Predsjednik skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalnog staranja Dražen Petrić kazao je da je zabrinjavajuća percepcija koju građani imaju prema korupciji u zdravstvu, dok je izvršna direktora udruženja “Roditelji” Kristina Mihailović predstavila rezultate istraživanja o nedostacima kontrole stomatološke zaštite za djecu kao i listama čekanja za pojedine dječije preglede.
