On je danas, zajedno sa svojim timom, na konferenciji za novinare predstavio dva nova portala – legalizuj.me i gradjevinskadozvola.me, koje je izradio taj resor uz pomoć vještačke inteligencije (AI), a koji će građanima i investitorima, vjeruju, na brz i jednostavan način predstaviti procedure za legalizaciju ili dobijanje građevinskih dozvola, uz objašnjenja postupaka koje prate te procese, koraka, potrebne dokumentacije, uz dostupne obrasce, ali i kontakte službi ključnih u tim postupcima.
Na nedoumice građana i investitora, iz prve ruke, odgovaraće AI-asistent nazvan Maša, a u slučaju da Maša ne bude imala odgovor, preusmjeriće ih na imejlove i druge kontakte, gdje se mogu dobiti podaci koji se traže. Međutim, zasad putem ovih sajtova neće biti moguće direktno podnošenje zahtjeva, što predstavnici ministarstva ne isključuju kao mogućnost za naredni period. Na sajtovima su objavljeni i video-snimci u kojima je ukratno objašnjen proces legalizacije ili izdavanja građevinske dozvole.
Ministar Radunović je poručio da ova dva projekta treba da olakšaju živote kako službenicima ministarstva, tako i građanima. Nakon što tokom prezentacije, AI-asistent Maša nije znao da odgovori na pitanje koliko je nelegalnih objekata u Crnoj Gori, Radunović je rekao da će kroz proces legalizacije doći do tog broja.
– Cilj legalizacije je da saznamo koliko ima nelegalnih objekata. Znate da baratamo sa cifrom od oko 120.000 objekata – dodao je Radunović.
Član Kliker tima (firme koja je sa Ministarstvom radila na ovim projektima) Stefan Bajić kazao je da je riječ o interaktivno-upravljačkim platformama putem kojih teže da javnost upoznaju sa njihovim problematikama i kako da ih riješe.
Vršilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za legalizaciju Nikola Ražnatović objasnio je da su na sajtu legalizuj.me predstavljena četiri koraka za legalizaciju (podnošenje zahtjeva na obrascu koje propisuje ministarstvo, elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekata, dokaz o upisu u katastar i fotografije svih fasada objekta), te da im je dostupna lista svih dokumenta koji su im potrebni, kao i rokovi koji se moraju ispoštovati. Napomenio je da će proces legalizacije za objekte do 500 kvadrata sprovoditi opštine, a iznad 500 metara kvadratnih Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koju će Vlada, kako je najavio, formirati najkasnije do decembra.
Ražnatović je rekao da nemaju precizne podatke o broju zahtjeva za legalizaciju koji su podnijeti od 14. avgusta (dana stupanja na snagu novog zakona), ali da su ih iz opština informisali da je veliki odziv građana i da je u pojedinim lokalnim samoupravama podneseno i preko 1.000 zahtjeva.
V.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boško Todorović je kazao da se na portalu građevinskadozvola.me nalaze detaljne instrukcije, potrebni dokumenti i adrese institucija, kao i praktični savjeti koji su potrebni za pribavljanje građevinske dozvole. Na tom potralu, kako je rekao, je pojašnjena procedura u tri koraka koji uključuju – proces izrade i reviziju tehničke dokumentacije, podnošenje zahtjeva i izdavanje građevinske dozvole i upotrebnu dozvolu.
– Na kraju se taj objekat knjiži i on na terenu predstavlja legalan objekat koji ima sve papire koji su bili potrebni da se izgradi – naveo je Todorović.
Na pitanje da je dio građana podnio ustavnu žalbu u vezi sa nemogućnošću raspolaganja (nelegalnim) objektima, koji su upisani na njih u katastru, Radunović je poručio da se ne mogu izjednačavati ljudi koji imaju legalnu i nelegalnu imovinu.
– Ovdje se radi o želji ministarstva i države da se što veći broj objekata legalizuje. Davanjem prava nelegalnim objektima, koja inače pripadaju legalnim objektima – da mogu i oni da se prometuju, smanjiće se broj prijavljenih za legalizaciju, a to nije naš cilj. Neko je upisan u katastar kao vlasnik nelegalnog objekta i ovo je jedan od načina da pojačamo pritisak na građane da što prije legalizuju svoje objekte – istakao je on.
Dodao je da razmišljaju koliko je dobro rješenje da ne mogu da se prometuju i da se vrše izvršenja nad nelegalnim objektima.
