Ni migranti ne vide Crnu Goru kao obećanu zemlju

Crna Gora je tranzitna zemlja na balkanskoj migracionoj ruti. Većina neregularnih migranata samo prolazi kroz Crnu Goru na svom putu ka Zapadnoj Evropi, ukazano je u izvještaju Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI).

Napomenuli su da su vlasti 2018. godine uvele "izjavu o namjeri traženja azila", koja važi dvije nedjelje, kao prvi korak u procesu azila, za šta se potom mora podnijeti formalni zahtjev.

– Broj osoba koje podnesu takav zahtjev obično je samo manji procenat onih koje su dale početnu izjavu. Na primjer, 2021. godine, od 3.336 osoba koje su izrazile namjeru da zatraže azil samo 272 osobe (8,2%) podnijele su formalni zahtjev. U 2022. godini, odnos je bio još niži, sa 8.326 prema 175 (2,1%), a u 2023. godini 4.973 prema 145 (2,9%). Međutim, tokom perioda od dvije nedjelje, osobe koje su izrazile početnu namjeru ne mogu se smatrati neregularno prisutnim u zemlji. Posebna grupa neregularno prisutnih migranata koja već duže vrijeme boravi u zemlji su Romi i Egipćani (kao i neki koji se mogu identifikovati kao Aškalije) raseljeni s Kosova – navodi se u izvještaju ECRI o Crnoj Gori.

ECRI je dobila informacije da status neregularne migracije ne sprečava djecu da se upišu u škole, jer školski administratori u takvim slučajevima pokazuju sklonost da pronađu pragmatična rješenja.

– Međutim, takva djeca možda neće moći da dobiju standardno svjedočanstvo na kraju godine. Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, utisak je da se hitna zdravstvena pomoć pruža bez obzira na migracioni status. ECRI nije dobila nikakve informacije o drugim zaštitnim mehanizmima, kako je predloženo u Preporuci o opštoj politici ECRI o zaštiti neregularno prisutnih migranata od diskriminacije i poziva vlasti da pronađu inspiraciju u ovom dokumentu prilikom kreiranja politika za navedenu grupu u budućnosti – preporučuju u izvještaju.

Iako rasistički govor mržnje ne djeluje kao veoma rasprostranjena pojava u Crnoj Gori, što su potvrdili i brojni sagovornici iz civilnog društva s kojima se delegacija ECRI sastala tokom posjete, primjećuju da ipak postoje jasne indikacije da on postoji i izaziva zabrinutost.

Da li boravak 100 hiljada stranaca u Crnoj Gori 'traži' promjenu migracione politike

– Same vlasti izvijestile su da je Crna Gora poslednjih godina obilježena dubokim društvenim polarizacijama, sve većim govorom mržnje i netrpeljivošću, te da je potrebno usmjeriti dodatne napore na jačanje međukulturnih odnosa i društvene kohezije. Glavne mete takvih praksi često su pripadnici istorijskih etničkih grupa (npr. Albanci, Bošnjaci, Srbi). U ovom kontekstu, rasistički govor mržnje zasnovan na etničkoj pripadnosti takođe je veoma često pod uticajem incidenata u širem regionu, kao i kontroverznih debata o istorijskim događajima i njihovom obilježavanju, kao što su slučajevi negiranja genocida u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, ili sve veći sukob između etničkih Albanaca i etničkih Srba na Kosovu*. Nastale tenzije često se prelivaju na Crnu Goru. Međutim, čini se da je Vlada zainteresovana za smanjenje međuetničkih tenzija i promociju međukulturne inkluzije i tolerancije – ocijenjeno je u izvještaju.

Na popisu stanovništva Crne Gore iz 2023. godine, 5.629 osoba (0,90%) izjasnilo se kao Romi, a 1.655 (0,27%) kao Egipćani.

– Obje grupe suočavaju se sa veoma sličnim socio-ekonomskim okolnostima, a javne politike obično se osmišljavaju i sprovode zajedno za obje grupe. Podaci koje su dostavili organi vlasti pokazuju da je najveći nivo etničke distance između Roma i Egipćana, s jedne strane, i brojčano većih etničkih grupa, s druge strane. Kao rezultat toga, Romi i Egipćani su najviše izloženi društvenoj marginalizaciji i isključenosti. Još jedan konkretan problem odnosi se na ono što predstavlja de fakto segregaciju romske i egipćanske djece u sistemu obrazovanja u naselju Konik na periferiji Podgorice. S jedne strane, osnovna škola u blizini Konika ima veoma visok procenat romske/egipćanske djece zbog činjenice da obližnje naselje Konik naseljava skoro isključivo romska i egipćanska populacija. Iako se zakonom zahtijeva da odnos broja djece romskog/egipćanskog porijekla i djece iz drugih etničkih grupa ne prelazi 50:50, u praksi nije uvijek moguće da se škole pridržavaju ovog uslova zbog čestih odbijanja drugih škola da prihvate romske i egipćanske učenike koji bi do njih trebalo da imaju obezbijeđen prevoz autobusima s Konika – ukazuju u dokumentu.

Promovisati toleranciju, poštovati različitosti

ERCI se u izvještaju osvrnula i na ravnopravnost LGBTI osoba, navodeći da su ih vlasti obavijestile da prepoznaju potrebu za promocijom LGBTI ravnopravnosti, odnosno sprečavanjem i borbom protiv diskriminacije osoba koje pripadaju ovoj grupi.

– ECRI ističe da je Crna Gora zaista postigla značajan napredak u pogledu ravnopravnosti LGBTI osoba od prethodnog izvještaja. Predstavnici organizacija LGBTI zajednice, kao i drugih nevladinih organizacija, uključeni su u kreiranje nacionalnih politika, zakonodavnih i strateških okvira kroz učešće u relevantnim radnim grupama. Ipak, određeni nedostaci i dalje postoje i potrebni su dalji napori. ECRI preporučuje da vlasti nastave i prošire razmjene srednjoškolaca u zemlji s ciljem olakšavanja susreta i kontakata između učenika koji pripadaju različitim istorijskim etničkim, jezičkim ili vjerskim zajednicama. Vlasti bi, takođe, trebalo da uključe postojeće vjerske zajednice kako bi olakšale posjete školskih grupa vjerskim objektima i tako promovisale toleranciju i poštovanje različitosti – sugerišu u izvještaju.

ECRI preporučuje i da vlasti obezbijede punu primjenu Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period 2024–2028.

– Vlasti bi posebno trebalo da obezbijede neophodna finansijska sredstva za sprovođenje svih predviđenih aktivnosti i izgradnju kapaciteta relevantnih javnih tijela na svim nivoima (lokalnom i nacionalnom), kao i aktera civilnog društva uključenih u proces primjene – smatraju autori izvještaja.

Kada je u pitanju sistem prevoza autobusima u svrhu desegregacije, ECRI je obaviješten da autobuski prevoz nije organizovan na vrijeme za početak školske godine, što je imalo očigledne negativne posledice po romsku i egipćansku djecu u sistemu obrazovanja.

– Stopa nezaposlenosti među Romima i Egipćanima u Crnoj Gori i dalje je visoka. U istraživanju iz 2020. godine navodi se da je 70,7 odsto ove populacije bilo nezaposleno. Mnogi Romi i Egipćani aktivni su u neformalnom sektoru. Među onima s formalnim zaposlenjem, najčešće su zastupljene određene nisko plaćene kategorije poslova, uključujući čistače ulica ili radnike na sakupljanju smeća. S obzirom na često veoma nizak nivo postignuća u formalnom obrazovanju, uključujući pismenost, Romi i Egipćani često se suočavaju s problemima u ispunjavanju minimalnih uslova za učešće u stručnom osposobljavanju, ili drugim aktivnostima za sticanje vještina koje pružaju javni servisi za zapošljavanje – navodi se u izvještaju.