Pandemija kovid-19 predstavlja dodatni rizik koji vodi ka problemima mentalnog zdravlja kod djece, pokazalo je istraživanje institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Izvještaj o uticaju mjera za sprečavanje širenja koronavirusa na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori, koji je sačinjen uz podršku UNICEF-a, pokazao je da nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, kazao je da je pandemija uticala na svako dijete na planeti.

- Daleko više su pogođena djeca koja su i prije pandemije bila u nepovoljnom položaju. To je jedan od ključnih nalaza izvještaja koji danas objavljujemo i koji državne vlasti moraju uzeti u ozbiljno razmatranje- naveo je Santander.

On je poručio da Crna Gora treba da uključi sve zainteresovane strane u proces donošenja odluka koje utiču na njihove živote.

- Ovo je jedan od temeljnih principa Konvencije Ujedninjenih nacija o pravima djeteta, po kojem svako dijete ima pravo da učestvuje u svim stvarima koje utiču na njegov život- kazao je Santander.

On je pozvao nacionalne i lokalne vlasti da se redovno konsultuju sa djecom i mladima o svim politikama koje su relevantne za njihov život. Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da pandemija i mjere koje su donošene zahtijevaju prilagođavanje i odraslih i djece, bez obzira na njihov uzrast.

On je ukazao da su za mlađu djecu dešavanja kod kuće i u školi čest izvor stresa.

- U kući značajan izvor stresa za djecu mogu biti porodična neslaganja, razvod roditelja, kao i promjena doma i okoline- naveo je Bjeković.

On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, govorio o nejednakom efektu koji su mjere imale na razvoj djeteta, a tiču se disproporcija u pristupu resursima koji su u funkciji obrazovanja, komunikacija, (ne)dostupnosti informacija, nejednakoj distribuciji tereta koji mjere nameću i nedostatku servisa podrške u različitim oblastima obuhvaćenim istraživanjem.

- Tu su i razlike u ekonomsko-socijalnoj sferi, vremenska neodređenost i pravna nesigurnost kada je u pitanju pravni okvir za izvršavanje naredbodavnih akata izvršne vlasti, a u svemu tome posebno se naglašava rizik po mentalno zdravlje koji zapažem u odnosu na ograničenja fizičkog okruženja i slobode kretanja- rekao je Bjeković.

On je podsjetio da su mjere povremeno bile korigovane, kao i da su često bile nedorečene i izazivale konfuziju u primjeni.

- Sama ta činjenica neminovno je uticala na dodatni rizik po mentalno zdravlje koji se ogleda u neizvjesnosti okruženja i prilagođavanju nečemu što se može definisati kao nedostatak u procjeni pristupa i analizi uzroka rizika koji mjere nameću- ocijenio je Bjeković.

On je zahvalio na podršci UNICEF kancelariji u Crnoj Gori, navodeći da je izvještaj dokaz kontinuirane i kvalitetne saradnje.

Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, navela je da su predmet analize bili stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade - nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti.

Ona je kazala da je zaključeno da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djeci i porodicama tokom pandemije.

- Nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije- navela je Mijušković.

Kako je rekla, uviđa se i neuključenost djece prilikom kreiranja i donošenja ograničavajućih mjera koje se direktno na njih odnose.

Mijušković je, kao jedan od zaključaka istraživanja, navela i nedovoljnu pravnu uređenost zaštite mentalnog zdravlja djece tokom pandemije kroz nacionalnu regulativu - zakoni, pravilnici, protokoli o postupanju, i potrebu za njihovim usaglašavanjem sa međunarodnim standardima.