To je za "Dan" kazao pravnik u penziji Ljubiša Živaljević, koji naglašava da su ti ljudi gradili iz nužde, odnosno da zbrinu svoju porodicu.
On je upozorio i da trenutno važeći Zakon o planiranju prostora i legalizaciji objekata nije zaživio punih osam godina zbog izuzetno visokih naknada za urbanu sanaciju, dodajući da je o tome trebalo voditi računa prilikom pripreme ovog zakona, posebno iz razloga što je ovim pitanjem pogođena veća polovina građana Crne Gore.
– Ako je tačna konstatacija, data od resornog ministarstva, da u Crnoj Gori ima 120.000 nelegalno izgrađenih objekata i ako se ta cifra pomnoži sa prosječnim brojem članova domaćinstva, onda je jasno da se ovaj problem odnosi na više od polovine građana Crne Gore – istakao je Živaljević za "Dan".
On je na važnost uvođenja kriterijuma starosti objekta ukazivao i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prije više mjeseci, ali bez povratne reakcije, a nedavno i poslanicima iz više političkih partija (PES, NSD, BS, DNP, DPS...), kojima je predlog ovog amandmana podijelio ispred Skupštine i koji su mu, kako je rekao, obećali da će reagovati.
Amandman Živaljevića u toku prekjučarešnjeg razmatranja ovog predloga zakona na skupštinskim odborima ministru urbanizma Slavenu Radunoviću prezentovao je poslanik DPS-a Nikola Milović, koji je istakao važnost određivanja naknade za urbanu sanaciju u zavisnosti od starosti objekata. Živaljević je za "Dan" kazao da je Radunović na to rekao da je to u nadležnosti lokalnih samouprava i da će to one regulisati svojim odlukama. Međutim, Živaljević naglašava da opštine to neće moći raditi ukoliko im se u zakonu ne da takav osnov, odnosno ne propiše mogućnost da starost objekta bude uslov za snižavanje naknade za urbanu sanaciju.
Smatra da bi zakonom trebalo propisati da lokalne samouprave u iznosu od 60 odsto (umjesto predloženih 50 odsto) umanje naknadu za urbanu sanaciju u odnosu na objekte osnovnog stanovanja.
– Najveći broj primjedbi u toku javne rasprave o ovom zakonu dat je u pravcu smanjenja naknade za objekte osnovnog stanovanja, a koje su ljudi većinom gradili iz nužnosti, da zbrinu svoju porodicu. Dakle, oni nisu gradili objekte u komercijalne svrhe. Međutim, ovaj predlog ne može da prođe iako se odnosi na svakog drugog građanina Crne Gore. S druge strane, Vlada je predložila amandman koji praktično propisuje da se ljudima koji su gradili u komercijalne svrhe – hotele, turistička naselja, rizorte, da im se umanji naknada za urbanu sanaciju. Onaj ko ima para, ko je gradio u komercijalne svrhe, njega Vlada pomaže, umanjuje mu naknadu, a kod građana sirotinje, koja je gradila objekte osnovnog stanovanja, tu ne može. Velika nelogičnost – ističe Živaljević.
Naglasio je da je kriterijum starosti objekata korišćen prije 30 godina prilikom otkupa državnih stanova i da smatra da može da se koristi i u ovom slučaju.
– Nije logično da bude isti iznos naknade za objekte koji su izgrađeni prije 40 i prije 20 godina. Za starije objekte je potrebno dvostruko izdvajanje sredstava – za renoviranje i za urbanu sanaciju. Vlasnici objekata koji su izgrađeni prije 10 godina su u povoljnijem položaju jer oni moraju da plate samo urbanu sanaciju – naglašava Živaljević.
