Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk i direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković apeluju da se svi obavještajno-bezbjednosni podaci ne izuzimaju iz primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i da se vrate odredbe prema kojima bivši javni funkcioneri ne podliježu izuzecima zaštite privatnosti i zaštite poreske tajne.
- Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je utvrdila Vlada 7. marta 2023. godine sadrži bitne negativne razlike u odnosu na raniji predlog, koji je povučen iz skupštinske procedure po formiranju 43. Vlade. Naime, predlogom se iz primjene zakona izuzimaju informacije koje predstavljaju obavještajno-bezbjednosne podatke koji se prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite u skladu sa zakonima kojima se uređuje rad organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor - navode Ćalović Marković i Muk.
Takođe se, kako ističu, od ograničenja pristupa informacijama zbog zaštite podataka o ličnosti i zaštite poreske tajne ne izuzimaju sva lica koja su imala status javnog funkcionera od uvođenja zakonom propisane obaveze podnošenja izvještaja o prihodima i imovini, u vezi sa vršenjem javne funkcije, kao ni prihodi, imovina i sukob interesa tih lica ili sa njim povezanih lica, bez obzira na to da li su članovi zajedničkog domaćinstva. U ranijoj verziji zakona stajala je ova odredba koja je sada zamijenjena na način da se ograničenja pristupa informacijama ne odnose samo na aktuelne javne funkcionere i na lica za koja je javni funkcioner dužan da podnese izvještaj o prihodima i imovini.
- Ove odredbe mogu bitno osujetiti neke pozitivne novine u predlogu zakona, koje se odnose na veći obim proaktivnog objavljivanja informacija, naročito onih koje se tiču izvršenja budžeta, obavezu sačinjavanja kataloga organa vlasti – obveznika primjene zakona, i niza drugih rješenja koja su proizvod zalaganja organizacija civilnog društva, koje su podnosioci najvećeg broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Apsolutno izuzimanje podataka obavještajno-bezbjednosnog sektora iz primjene zakona nema opravdano utemeljenje, posebno imajući u vidu da je u drugom članu ostavljena mogućnosti da organ vlasti ograniči pristup informaciji ili dijelu informacije, "nakon sprovođenja testa štetnosti i javnog interesa, ako je to u interesu bezbjednosti, odbrane, vanjske, monetarne i ekonomske politike Crne Gore, koja je označena odgovarajućim stepenom tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka" - navode Ćalović Marković i Muk.
Takođe, podsjećaju Vladu da je javna rasprava o nacrtu izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je utvrdila 42. Vlada Zdravka Krivokapića, održana u junu 2021. godine, dakle prije skoro dvije godine. U međuvremenu, Vlada nije revidirani nacrt dala na konsultovanje javnosti, niti ponudila obrazloženje zbog čega su ove važne izmjene, na kojima insistira i Evropska komisija, bile tako dugo „na čekanju“, a prema ranijoj verziji predloga trebalo je da počnu sa primjenom u januaru 2023. godine. Prema novom predlogu zakona, on će početi sa primjenom šest mjeseci nakon stupanja na snagu, čime se dodatno prolongiraju rokovi.
- Zbog toga apelujemo na Vladu da ukine bitne negativne razlike u odnosu na raniji predlog, koji je povučen iz skupštinske procedure, a koji je u većoj mjeri uvažavao argumente nevladinih organizacija koje su uzele učešće u prethodno sprovedenoj javnoj raspravi - istakli su Ćalović Marković i Muk.