Venecijanska komisija (VK) poziva crnogorske vlasti da istraže načine da se tom tijelu omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva.
To se navodi u Hitnom mišljenju na Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koje je Venecijanska komisija objavila u utorak.
VK traži da se obezbijedi i razvoj odgovarajućih alata informacione tehnologije kako bi se omogućila automatska analiza izvještaja zasnovana na riziku i automatska unakrsna provjera sa drugim bazama podataka.
Po važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, davanje saglasnosti za kontrolu bankovnih računa trenutno je dobrovoljno, ali je iz godine u godinu sve veći broj javnih funkcionera koji ne žele da kontrolorima ASK dozvole provjeru računa koje imaju u finansijskim institucijama.
U prošloj godini je svega 43 odsto javnih funkcionera dozvolilo kontrolu svojih bankovnih računa, 2022. tu saglasnost dalo je njih 47,2 odsto, 2021 – 50,10 odsto, 2020 – 53,5 odsto, 2019 – 57 odsto, 2018 – 60 odsto, a 2017 – 71 odsto.
Među funkcionerima koji ne dozvoljavaju kontrolu računa su i oni koji zauzimaju najznačajnije državne funkcije – predsjednici Vlade i države Milojko Spajić i Jakov Milatović, članovi Vlade Nik Đeljošaj, Filip Ivanović, Janko Odović, Maida Gorčević, Novica Vuković, Andrej Milović, Naida Nišić, Vojislav Šimun, Saša Mujović, Dragan Krapović, Vladimir Joković i Maraš Dukaj. Pristup svojim računima nisu dali ni novoizabrani predsjednici Ustavnog suda, Apelacionog suda i Višeg suda u Podgorici, Snežana Armenko, Mirjana Popović i Zoran Radović, v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, kao i mnogi drugi. Dozvole za kontrolu računa dali su predsjednik i potpredsjednici parlamenta Andrija Mandić, Zdenka Popović i Boris Pejović.
VK je u mišljenju na Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, na zahtjev ministra pravde, navela da je taj akt hitno pripremljen kako bi se omogućilo njegovo usvajanje u parlamentu prije nego što Evropska komisija (EK) završi svoj izvještaj o privremenim mjerilima u kontekstu procesa pridruživanja EU.
– Iako Venecijanska komisija razumije razloge hitnosti, izražava žaljenje što ovo nije omogućilo inkluzivniji dijalog i detaljniji proces konsultacija o nacrtu zakona, što bi nesumnjivo koristilo kvalitetu zakona i razjasnilo sve nesporazume o razlozima za neke od amandmana – navodi se u mišljenju VK.
Sugerišu da za sva lica koja rade u javnom sektoru treba da važe opšte obaveze o izbjegavanju sukoba interesa i neprihvatanju poklona u vezi sa vršenjem javne funkcije.
– Što se tiče odredbi o prijavama imovine i prihoda, treba da obuhvataju prava korišćenja imovine, stvarno vlasništvo nad imovinom, pokretnu imovinu iznad određene vrijednosti koja se nalazi u inostranstvu, značajne transakcije i digitalnu imovinu (ili bilu koju drugu imovinu iznad određene vrijednosti) u stavkama koje će biti uključene u izjave o imovini i prihodima javnih funkcionera – smatraju u VK.
