Nalazi novog istraživanja o stavovima gradjana/ki i zaposlenih u javnoj upravi, predstavljeni na današnjem događaju, pokazuju da duboko ukorijenjeni stereotipi, otpor prema promjenama i nedostatak znanja za primjenu rodne perspektive u praksama javne uprave, usporavaju reforme.
Kako su kazali iz UNDP-a, svaka druga osoba u Crnoj Gori smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti „pretjerano naglašava", dok gotovo dvije trećine vjeruje da žene i muškarci i dalje nemaju jednaka prava.
- Više od polovine ispitanika/ca kaže da su muškarci bolji lideri, a četiri petine da je majčinstvo najvažnija uloga žene - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da više od trećine zaposlenih u javnoj upravi doživjelo je neku formu uznemiravanja, a skoro duplo više žena od muškaraca osjeća da je bilo u neravnopravnom položaju u vezi sa napredovanjem.
Na panelu koji je okupio predstavnike/ce EU, UNDP-a i Vlade Crne Gore naglašena je zajednička posvećenost jačanju rodno odgovornog upravljanja i uspostavljanju rodne ravnopravnosti kao sistemskog prioriteta.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselot Isakson kazala je da, ako se ovakav tempo nastavi, puna rodna ravnopravnost ostaće nedostižna još najmanje 50 godina.
- I to u trenutku kada svjedočimo sve izraženijem otporu prema rodnoj ravnopravnosti. Ako Evropa i Crna Gora žele da ostanu konkurentne u savremenom svijetu, moramo iskoristiti sav raspoloživi talenat, a ne samo polovinu - dodala je Isakson.
To, kako ja navela, podrazumijeva institucije koje autentično odražavaju društva koja predstavljaju.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova rekla je da je Crna Gora danas na prelomnoj tački.
- Potrebno je da žensko liderstvo preuzme jasnu odgovornost, da se uvedu mjerljivi standardi i da rodna perspektiva postane dio svakog procesa - od budžetiranja do zapošljavanja - navela je Paniklova.
Ona je rekla da UNDP ostaje partner koji gradi kapacitete i alate institucija, kako bi pravo postalo praksa, a rodna ravnopravnost svakodnevni standard.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da rodna ravnopravnost za nju nije administrativni zadatak već lično uvjerenje.
- U ovoj Vladi žene uspješno vode neke od najzahtjevnijih resora - ravnopravno stoje rame uz rame sa svojim kolegama ministrima. U ovoj sali sjedi žena koja će uvesti sedmočasovno radno vrijeme, žena koja gradi infrastrukturu i upravlja javnim radovima i investicijama - rekla je Gorčević.
Ona je dodala da je tu i žena koja će sljedeće godine završiti pregovore Crne Gore sa EU.
- Žene nijesu kvote - žene vode državu - poručila je Gorčević i dodala da, sa 40 odsto žena u parlamentu, Crna Gora već sada parira mnogim državama članicama EU.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić ukazala je na centralnu ulogu rodne ravnopravnosti u politikama rada.
Ona je rekla da se reforma rada u Crnoj Gori zasniva na jasnom principu - dostojanstvo i ravnopravnost u radu moraju biti prava, a ne privilegije.
- Jačanjem zaštite od diskriminacije i uznemiravanja, unapređenjem inspekcijskih mehanizama i uvođenjem mjerljivih standarda, stvaramo uslove da svaka žena i svaki muškarac mogu raditi u okruženju koje ih štiti i cijeni. U tome je stručna podrška UNDP-a bila i ostaje od presudnog značaja - dodala je Nišić.
Ministarka javnih radova Majda Adžović naglasila je važnost uključivanja rodne perspektive u javna ulaganja.
"Za mene orodnjavanje nije formalnost i nije ukras političkog procesa, to je prije svega alat da državne odluke budu efikasne i pravedne. Kada u planiranju uvažimo potrebe svih žena i muškaraca, gradimo infrastrukturu prema mjeri svih građanki i građana", rekla je Adžović.
Ona je navela da je njen cilj da orodnjavanje javnih radova postane praksa od koje se ne odstupa kako bi gradili državu koja zaista funkcioniše.
Poslanica i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović istakla je da ravnopravno učešće žena u politici doprinosi kvalitetu demokratije.
- Rodna ravnopravnost u politici nije samo pitanje prava, već efikasnosti I kvaliteta demokratije. Veće učešće žena doprinosi inkluzivnijim odlukama i društvu koje bolje odgovara potrebama svih svojih članova i članica - kazala je Despotović.
Ona je poručila da stereotipi ne smiju odlučivati.
- Podrška ženama u politici, mentorski programi i obrazovanje ključni su za ravnopravnost - dodala je Desepotović.
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj poručio je društvo napreduje onda kada javna uprava jednako prepoznaje potencijal žena i muškaraca.
- Postizanje rodne ravnopravnosti u državnoj upravi nije samo strateški cilj - to je civilizacijska obaveza koja određuje kvalitet našeg društva i kapacitet institucija da služe svim građankama i građanima jednako - kazao je Camaj.
On je rekao da rodna ravnopravnost nije stvar izbora, već temelj pravedne, efikasne i profesionalne javne uprave.
Iz UNDP-a su rekli da je na konferenciji predstavljena i javno dostupna Digitalna platforma koja objedinjuje podatke o rodnoj ravnopravnosti, analize i alate za kreiranje rodno odgovornih politika zasnovanih na dokazima.
