Sjedište Stejt departmenta / Shutterstock
04/06/2022 u 08:30 h
Milan SekulovićMilan Sekulović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

SAD upozorava da Crna Gora nije riješila sporove među religijskim zajednicama: Od ustoličenja Joanikija značajan porast vjerskih tenzija

Podsjećaju da je 5. septembra 2021. grupa demonstranata uz podršku predsjednika države Mila Đukanovića pokušala da spriječi poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da preuzme funkciju

Državni sekretarijat SAD (United States Department of State), odnosno Ministarstvo inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država, u najnovijem izvještaju o stanju vjerskih sloboda u svijetu ukazuje da su nakon 5. septembra, kada je na Cetinju ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije porasle vjerske tenzije u Crnoj Gori. Podsjećaju da je tog dana grupa demonstranata uz podršku predsjednika države Mila Đukanovića pokušala da spriječi poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori da preuzme funkciju. U izvještaju se navodi da Vlada Crne Gore ponovo nije preduzela nikakve korake da riješi sporove Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (MPC) u vezi sa vlasništvom nad 750 pravoslavnih objekata koji su u vlasništvu SPC.

– Mediji su 5. septembra 2021. objavili da se prilikom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija oko 4.000 ljudi, uz podršku predsjednika Đukanovića i uključujući ključne političke opozicione ličnosti, okupilo da protestuju zbog ustoličenja na Cetinju. Demonstranti su se protivili održavanju ceremonije na Cetinju, istorijskoj prestonici zemlje. U pokušaju da spriječe ustoličenje, demonstranti su koristili kamenje, smeće i zapaljene gume kao blokade na putevima. Prepreke su praktično zatvorile sve puteve ka Cetinju, prisiljavajući mitropolita Joanikija i patrijarha Porfirija da na Cetinje dođu helikopterom. Mediji su objavili da je policija upotrijebila suzavac, bljeskalice, kao i gumene metke (što je policija demantovala) – navodi se u izvještaju i dodaje da je u nemirima lakše povrijeđeno 50–60 osoba, uključujući 20–30 policajaca.

U dijelu izvještaja u kome se analizira stanje vjerskih sloboda u Crnoj Gori, Stejt department podsjeća na to da su 26. januara 2021. stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o vjerskim slobodama, kojima su eliminisani zahtjevi da se postojeće vjerske grupe registruju radi sticanja pravnog statusa i da vjerske grupe daju dokaz o vlasništvu nad određenom vjerskom imovinom kako bi zadržale pravo na nju.

Pravoslavci čine 72 odsto stanovništva

Vlada SAD podsjeća da se, prema popisu stanovništva iz 2011, u Crnoj Gori 72 odsto stanovništva izjašnjava kao pravoslavni hrišćani, koji uglavnom pripadaju ili SPC ili CPC, iako popis ne pravi razliku između pravoslavnih grupa.

– Prema podacima iz 2020. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava, uz SPC je 90 odsto pravoslavnog stanovništva, a uz CPC 10 odsto. Decenijski popis stanovništva iz 2011. pokazuje da 19,1 odsto stanovništva čine muslimani, 3,4 odsto katolici, a 1,2 odsto ateisti. Dodatno, ne navodi vjersku sklonost 2,6 odsto ispitanika i nekoliko drugih grupa, uključujući adventiste sedmog dana (lokalno registrovani kao hrišćanska Adventistička crkva), Jehovini svjedoci, drugi hrišćani, budisti i agnostici, zajedno čine manje od jednog procenta stanovništva. U Crnoj Gori živi otprilike 400 do 500 Jevreja – navodi se u izvještaju.

Stejt department navodi da je Crnogorska pravoslavna crkva i dalje neregistrovana, a da država i dalje nema temeljni ugovor sa SPC, koji je prije nekoliko godina potpisan sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom. U izvještaju se ukazuje da su vjerske grupe nastavile da osporavaju vlasništvo Vlade nad nekim vjerskim imanjima i prenos vlasništva nad grobljima na opštine ili druge entitete.

– Vlada ponovo nije preduzela nikakve korake da riješi sporove SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (MPC) u vezi sa vlasništvom nad 750 pravoslavnih objekata koje drži SPC – navodi se u izvještaju.

Podsjećaju i na to da je na konferenciji o Zapadnom Balkanu u julu u Slovačkoj predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio da se prisjeća 1990-ih "kada je Srpska pravoslavna crkva stigla prije vojske i da su oni na isto – prvo Crkva, pa onda vojska na kraju su bili odgovorni, između ostalog, i za genocid u Srebrenici".

U izvještaju piše i o tome da su u Nikšiću, uoči lokalnih izbora u februaru, neidentifikovane osobe oskrnavile Hadzi-Ismailovu dzamiju grafitima na kojima je pisalo "Srebrenica", "Turci" i "Nikšić će biti Srebrenica", što upućuje na genocid nad hiljadama Muslimana 1995. godine. Ističu da je tokom godine bilo vandalskih napada na bogoslovsku školu SPC i manastir, kako na Cetinju, tako i prijava govora mržnje prema muslimanima i evangelističkim hrišćanima.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
16. mart 2025 03:20