/ Karikatura: Goran Šćekić

Sagovornici "Dana": Kad vjera i nacija postanu zanimanje, šovinizam cvjeta

Protiv mržnje i šovinizma ali i mizoginije, homofobije i drugih oblika javnog iskazivanja mržnje, ne možemo se boriti ukoliko na bilo koji način zanemarujemo, ili čak podržavamo, isti oblik ponašanja prema nekoj drugoj društvenoj grupi, ističe Bojana Jokić

Incident u Baru, gdje se sa bazena udaljava Muslimanka koja nosi burkini, psovanje Srba i klicanje UČK u Ulcinju, a potom vrijeđanje Albanaca na utakici Budućnost–Dečić u Podgorici, šovinistički su ispadi kojima je javnost svjedočila samo u ovoj sedmici, a ono što je možda u svemu tome najgore jeste da takvi ispadi više nikog ne iznenađuju. Primjetno je i da se na različite događaje reaguje potpuno suprotno, pa tako skoro niko od pozvanih nije osudio vrijeđanje Srba u Ulcinju. Sagovornici "Dana" ocjenjuju da se i osudama takvih pojava kalkuliše, zavisno od toga kome su uvrede upućene i od koga su upućene.

Građanski aktivista Dževdet Pepić smatra da na retrogradne i ne samo neželjene, već počesto i opasne pojave veliki uticaj ima i to što je nekima u Crnoj Gori, uključujući i jedan nemali dio političara, pa i javnih ličnosti, nacionalna i vjerska pripadnost, zanimanje, a ne identitet.

– Shodno tome, time se manipuliše kako bi se pridobila nečija naklonost i stekli više nego jeftini i za naše društvo skroz nepotrebni poeni. Za ovakvo stanje su odgovorni prije svega oni koji preko ovakvih pojava hoće da budu "u žiži". A kraja ovome može biti ako svi budemo jačali onu, po meni, najznačajniju instituciju, a to je institucija građanin. I kroz jedno malo bolje upoznavanje i dijalog, ali iskren, ove i ovakve pojave se mogu ako ne potpuno, a onda barem dobrano smanjiti – ocijenio je Pepić.

Prvo smo ljudi, pa onda ostalo

Pepić ističe da se ljubav prema svojoj naciji i vjeri nikako ne dokazuje mržnjom prema drugima.

– Zašto da nam ono što svojim rođenjem nijesmo birali bude toliko dominatno da ga čitav život moramo braniti svim dozvoljenim, a bogami počesto i nedozvoljenim sredstvima. Ako se budemo držali principa "budi čovjek, pa sve ostalo", onda bi bilo puno, puno bolje i lakše i ljepše. Svi mi moramo poći od sebe i reći da to što nijesmo svi isti ne bi trebalo da nam smeta da svi budemo jednaki. A zna se da ona stara izreka kaže "đe čeljad nijesu bijesna ni kuća nije tijesna" nije bez neke. A u ovoj i ovakvoj Crnoj Gori, ako hoćemo da budemo ljudi, ima mjesta za sve nas, bez obzira na bilo kakav "predznak" – naglašava Pepić.

Kako je dodao, najgore je što u ovakvim situacijama, koje zahtijevaju jednodušnu osudu svih odgovornih građana, počesto imamo i selektivnu "principijelnost".

– Svaku nacionalističku pojavu, koja najčešće prerasta u šovinizam i vrijeđanje, treba podjednako osuditi. U tome ne smijemo reagovati u stilu "naši i vaši" – naglašava Pepić.

Građanski aktivista Omer Šarkić kaže da je zgađen "kvalitetom promjena" nakon smjene višedecenijske vlasti, zbog čega je manje uključen u aktuelna zbivanja, ali je nevoljni svjedok bujanju nacionalizma i šovinizma, za šta, tri godine poslije promjena, više ne možemo kriviti bivšu vlast.

– Dakle, za sve što nam se trenutno dešava krivac je prije svega aktuelna vlast. To je, po meni, prva adresa odgovornosti. Druga je pravni sistem, to jest njegovo nefunkcionisanje. Da se zakonski sankcionišu oni koji šire mržnju i šovinizam – hitno, neselektivno i oštro, mogli bismo da mrzimo, ali samo u sebi. Treća karika odgovornosti su mediji i novinari, koji za sebe traže veća prava – bez odgovornosti. Veća prava da, ali sa većim pravima ide i veća odgovornost – ističe Šarkić.

On naglašava da svi treba principijelno da dignu glas protiv šovinizma i ekstremnog nacionalizma, bez ikakvih ograda, "patriotskih" i partitokratskih zadrški, ali bi pravni sistem, tj. pravno sankcionisanje onih koji izazivaju incidente i raspiraju vjersku i nacionalnu mržnju, svakako bio najučinkovitiji.

Ni aktivista za ljudska prava Bojana Jokić nije iznenađena novim šovinističkim ispadima. Ona ističe da NVO sektor na takve pojave redovno ukazuje, osuđuje ih i nudi proaktivna rješenja kada su u pitanju uvredljive poruke i istupi mržnje prema različitim zajednicama u crnogorskom javnom prostoru, ali do sada na takve inicijative odgovor od Vlade nisu dobili. Govoreći o dvostrukim aršinima u osudama različitih šovinističkih ispada i govora mržnje usmjerenih ka različitim društvenim grupama, ona je istakla da gotovo svi politički subjekti, pa i oni čiji su kadrovi na čelu Vlade i ministarstava, reaguju na te društvene anomalije izuzetno proračunato, u zavisnosti od toga koliko će im političkih poena donijeti određene reakcije.

– Svi mi koji svakodnevno pratimo društvena dešavanja možemo unaprijed reći ko će reagovati na određeni slučaj govora mržnje u zavisnosti od toga kojoj manjini je upućen, a ko uopšte neće reagovati. Takvim ponašanjem političke elite samo potpiruju podjele u društvu. Protiv mržnje i šovinizma, ali i mizoginije, homofobije i drugih oblika javnog iskazivanja mržnje ne možemo se boriti ukoliko i bilo koji način zanemarujemo, ili čak podržavamo isti oblik ponašanja prema nekoj drugoj društvenoj grupi. Nažalost, istorijski kontekst nam govori da je ovo bila praksa različitih društvenih aktera koji su kroz podjele u društvu ubirali političku korist – kazala je Jokić.

"Veliki vjernici" vole da mrze

Šarkić smatra da ni vjerski lideri ne učestvuju u smirivanju nacionalizma i šovinizma.

– Crna Gora je postala teokratska država. U praksi je to tako, iako u Ustavu i dalje piše drugačije. Vjerski lideri i vođe – čast rijetkim izuzecima – u stvari su političari, daleko od Boga i onog što propovijedaju Biblija i Kuran. Vjerski poglavari i vjerski službenici, umjesto da smiruju strasti, takmiče se u širenju razdora i mržnje. NJihovi sljedbenici koji sebe nazivaju vjernicima zato dokazuju svoju vjeru i pravovjernost pokušavajući što dublje uvrijediti i omalovažiti one koji su druge vjere i nacije. Pravio sam jedan eksperiment – možete ga napraviti i vi. Kada na društvenoj mreži fejsbuk uočim krajnje nepristojan, neprimjeren, šovinistički komentar, ušao bih na profil onog koji je takav komentar postavio. Po pravilu, to bi bio "veliki vjernik", sa profilnom fotografijom na kojoj se nalazi njegov vjerski poglavar ili vjerski objekat religije kojoj pripada. Da budem krajnje otvoren i precizan – što mnogima neće biti po volji: u širenju, a ne smirivanju nacionalizma posebno se ističu reis Fejzić, mitropolit Joanikije i dio sveštenstva SPC. Reis Fejzić bio je i ostao prepoznat, barem meni, ne kao vjerski poglavar, već kao jedna od poluga bivšeg režima. Aktuelni mitropolit SPC i Crkva su poslije "promjena" suštinski vlast u Crnoj Gori, dok većina aktuelnih političara nove većine predstavlja samo njihove poluge. NJihova odgovornost za širenje vjerske i nacionalne mržnje je ogomna upravo zbog pozicija i ugleda koje imaju u kvaziteokratskom društvo kakvo je naše – naveo je Šarkić.

Građanski aktivista Stefan Đukić kaže da je teško dati utemeljen odgovor na pitanje da li su ispadi iz mržnje češći ili lakše dostupni zbog pametnih telefona, medija koji to traže i društvenih mreža.

– Ali, šta god od ta dva bilo tačno (ili oboje), najodgovorniji su svakako naši izabrani predstavnici, u Crnoj Gori i u susjednim zemljama. Zapaljiva retorika, zloupotreba događaja, i savremenih i istorijskih, i sve češće huškanje svojih pristalica, sve to ima svoju cijenu. Ako jedan poslanik govori ružno o pojedincima ili nacijama, šta onda očekivati od običnih građana? Takođe, dugo je poznata selektivnost u reakcijama najistaknutijih predstavnika civilnog sektora u pogledu toga šta osuđuju, a šta ne, te kako na iste stvari gledaju drugačije zavisno od toga, ko je meta, a ko počinilac. Treba biti pošten pa reći da skoro svaki pojedinac drugačije doživljava određeni napad ako sebe na neki način identifikuje sa grupom kojoj pripada počinilac ili žrtva, ali taj luksuz ne možemo pružiti predstavnicima organizacija koje se, makar nominalno, zalažu za sankcionisanje takvih prekršaja. Dvostruki aršini najviše delegitimizuju one koji žele da se predstave kao objektivni. Mislim da se selektivnost u osudama dešava jer taj dio društva i dalje gleda na svijet naočarama iz sredine devedesetih godina prošlog vijeka – rekao je Đukić.

On ističe da dvostrukim aršinima u osudama obesmišljavamo svaku borbu protiv mržnje i doprinosimo da se ona pretvori u zaštitu "svojih".

Milan Radović iz Građanske alijanse kaže da se bez potrebe stvara atmosfera u kojoj će ovakve vrste incidenata biti sve učestalije, pa je iz tog razloga veoma važno da nadležne institucije, prije svega Uprava policije i tužilaštvo, reaguju pravovremeno i adekvatno, najprije u dijelu identifikacije, a potom i određivanja adekvatnih zakonskih mjera, kao primjer da se takve pojave neće tolerisati.

– U pogledu osude i reakcije na ovo incidente, svakako su potrebne oštrije reakcije cjelokupnog društva i treba jednako gledati na sve ovakva pojave, bez obzira na koga se one odnose – kazao je Radović.