Uprkos "istorijski niskoj stopi nezaposlenosti", većem broju oglašenih radnih mjesta i negdje povoljnijoj ekonomskoj slici nego ranije, mladi ne ostaju u Crnoj Gori ili ne planiraju da ostanu. To pokazuju i rezultati istraživanja koje je među srednjoškolcima iz sjevernog regiona sprovela nevladina organizacija (NVO) Euromost. Prema tim podacima, čak 94 odsto mladih (učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola) izjasnilo se da će po završetku srednje škole napustiti svoju opštinu i sjeverni region i nastaviti dalje školovanje ili rad u Podgorici ili zemljama Evropske unije. Izvršni direktor Euromosta Almer Mekić kazao je za "Dan" da mladi kao najčešći razlog za odlazak navode nemogućnost daljeg školovanja i zapošljavanja, i to da tu gdje žive ne vide svoju budućnost.
– Ovakvi porazni podaci jasno govore o situaciji i koliko država vodi računa o mladima na sjeveru, a što dovodi do toga da će se od njih 94 odsto (od 628 anketiranih u periodu od 28. februara do 4. aprila ove godine) malo ko vratiti u svoju matičnu opštinu. Samim tim, ne dolazi ni do sklapanja bračnih zajednica među mladima, što je razlog negativanog priraštaja u svim opštinama na sjeveru, sem Rožaja, u poslednjoj deceniji – ukazao je Mekić.
On smatra da su mladi u Crnoj Gori danas najzapostavljeniji.
– Niko se ne brine o njima, niti možete da čujete njihov glas, pa se, zbog nedostatka podrške, odlučuju da napuste zemlju. Kroz naša istraživanja, a u komunikaciji sa mladima, vidjeli smo da ne žele biti ni pod čijom partijskom paskom, da ne žele da dobijaju posao preko partije, da se žele dokazati, napredovati i učiniti dobro svom gradu i državi, ali, nažalost, sistem u Crnoj Gori i dalje funkcioniše na partijskom zapošljavanju i rodbinskim vezama, sa falsifikovanim diplomama, bez provjere znanja, a što je sada administraciju u opštinama na sjeveru dovelo do raspada, dok naš mladi kadar sa sjevera, a što se vidi u Podgorici, zapošljavaju sve velike strane kompanije i organizacije – naglasio je Mekić.
Vlada se, kako je dodao, hvali niskom nezaposlenošću, dok se biroi rada, s druge strane, trude da nezaposlenog zbog jednog nejavljanja na vrijeme maknu sa evidencije da bi se hvalili kako je smanjen broj nezaposlenih.
– Danas je svima lakše uvoziti radnike i stvarati ambijent države stranaca, a ne svojih građana, svoje kulture, već im je lakše da ih prisiljavaju da napuštaju svoja ognjišta i svoju državu – istakao je Mekić.
On smatra da je izgubljeno povjerenje u čitav sistem, pa i kada se objavi neki konkurs za zapošljavanje, zbog uvjerenja da je namješten, mladi se i ne prijavljuju na njega.
– Danas na tržištu rada prolaze većinom oni koji su aktivni kroz neku od političkih partija koje su zastupljene u vlasti na lokalnom ili na državnom nivou. Imamo primjer mladog čoveka koji je završio državni fakultet, ima 32 godine, sa velikim iskustvom, govori četiri jezika, koji se prijavio na čak 40 oglasa, a da ga niko nije saslušao, a kamoli pozvao na razgovor na posao. Nakon što ga je prijatelj uputio na jedno radno mjesto, koje nije traženo preko oglasa, a radi se o stranoj kompaniji, on je nakon provjere dobio posao, ugovor, auto za korišćenje i svu potrebnu opremu za rad. Ovaj primjer najbolje govori kakvo je stanje na crnogorskom tržištu rada – kazao je Mekić.
Dok raste broj zaposlenih u javnom sektoru i državnim preduzećima, gdje nerijetko partijska pripadnost i lojalnost imaju primarniju ulogu u odnosu na stručnost, profesionalnost i stvarnu potrebu za zapošljavanjem, u privatnom sektoru imamo najveći broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, uključujući trgovinu na veliko i malo, kaže za "Dan" Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Ona ukazuje da je riječ o sektorima u kojima je zaštita zaposlenih na najnižem nivou i gdje većina zaposlenih ne smije da iskoristi Ustavom, zakonom i međunarodnim pravnim standardima garantovano pravo na sindikalno organizovanje i djelovanje.
– Društvo koje baštini nejednakost i u kojem partijska knjižica ima primat nad obrazovanjem, koje konkurentnost gradi na jeftinoj radnoj snazi i nesigurnim oblicima rada, nije društvo niti ambijent u kojem mladi ljudi vide svoju budućnost, te ne čudi, ali zabrinjava činjenica da brojna istraživanja pokazuju visoko izraženu želju i namjeru mladih da napuste Crnu Goru. Kreiranje suštinskih preduslova za kvalitetan život i rad, obezbjeđivanje uslova za jednake šanse i mogućnosti, ali i dostojanstvene uslove rada, preduslov su zaustavljanja naprijed navedenih negativnih trendova, posebno u pogledu odnosa prema mladima, kao najvažnijem resursu koji posjedujemo – poručila je Mihajlović.
