Seoska prodručja na sjeveru nemaju asfaltirane puteve, javni prevoz, dostupnu zdravstvenu zaštitu, niti podršku državnih i lokalnih vlasti, zbog čega su sve praznija i život u njima održavaju ulavnom staračka domaćinstva. Borbe strategijama, najavama i obećanjima ne daju rezultate. Ni stambena politika nije naklonjena ovoj regiji. Vlada je pokrenula projekat "Velje brdo" u Podgorici, obećavajući povoljno kupovinu stanova, čime će dodatno podstaći odlazak građana iz sjeverne regije.
Za jedanaest mjeseci prošle godine najveći negativan prirodni priraštaj zabilježen je u Pljevljima (minus 203), a najviše stanovnika je otišlo iz Bijelog Polja (minus 184). To pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku.
Od 25 crnogorskih opština, u 14 je zabilježen negativan prirodni priraštaj, i to: Andrijevica (minus 27), Berane (minus 25), Bijelo Polje (minus 19), Cetinje (minus 75), Danilovgrad (minus 27), Herceg Novi (minus 37), Kolašin (minus 37), Mojkovac (minus 58), Nikšić (minus 46), Petnjica (minus 19), Pljevlja (minus 203), Plužine (minus 42), Šavnik (minus 23) i Žabljak (minus 13).
Istoričar iz Bijelog Polja Uglješa Prebiračević kaže da su tri osnovna razloga što se građani više decenija iseljavaju iz tog grada.
– Prvi je dugogodišnja nesmjenjivost vlasti, što u ogromnoj mjeri prouzrokuje neodgovornost, partijsko zapošljavanje, vladavinu na nacionalnim podjelama, korupciju i favorizovanje stalno istih ljudi, istih projekata. Drugi razlog je velika nezaposlenost, jer kod nas su godinama samo zatvarali i pljačkali proizvodne pogone, pa tako imamo veliki broj hipermarketa koji su u sprezi sa vlašću nastavili pljačku i siromašenje građana. Skoro i da nemamo proizvodnih pogon, čak se i ne planiraju, i ništa se ne radi po pitanju zapošljavanja, i ako ga ima, prepušteno je partijama. Slobodno možemo da zatvorimo filijalu Biroa rada Bijelo Polje – kazao je za "Dan" Prebiračević.
Kako je dodao, treći razlog iseljavanja je loša infrastrukturna povezanost, posebno na seoskom području, što je prouzrokovalo odlazak mladih sa sela i zapuštanje poljoprivrede, u koju se, sem sitnih premija, godinama ništa ne ulaže.
– Nema otkupa, nemamo stočne pijace, nema sigurne nabavke sjemenskog materijala i, na kraju, nema garancija države ni za jedan proizvod koji seljak proizvede. Sve je ovo uticalo da građani napuštaju svoja vjekovna ognjišta jer većina do svojih kuća ne može doći ni terenskim vozilom. Zato nam se i seoske škole masovno zatvaraju. Takođe, tu je i loša bezbjednost građana po selima jer ih niko ne štiti od raznih lopova i kriminalaca. Kako vrijeme dolazi, bojim se da će nam i sela i gradovi na sjeveru ostati pusti – zaključio je Prebiračević.
Odgovarajući na pitanja "Dana" o preduzetim mjerama nakon rezultata popisa, iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kažu da se Crna Gora, poput mnogih zemalja, suočava s demografskim izazovima poput starenja stanovništva i smanjenog nataliteta. "Dan" je konkretne odgovore tražio od Vlade, međutim, oni su naša pitanja proslijedili tom resoru.
– Demografska tranzicija, koja podrazumijeva prelazak sa visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niže, dovela je do dugoročnih posledica u svim sferama društva. Uprava za statistiku Crne Gore (Monstat) saopštila je dio konačnih rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori sprovedenog krajem 2023. godine, prema kojem Crna Gora ima 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto više nego na popisu 2011. godine. Prosječna starost stanovništva u Crnoj Gori je 39,7 godina, što je dva odsto više u odnosu na popis 2011, dok Crna Gora ima 78,4 odsto punoljetnih stanovnika, što ukazuje na trend starenja stanovništva u Crnoj Gori. S obzirom na rast prosječne starosti stanovništva i blago starenje populacije, neophodno je kreirati mjere koje će doprinijeti podsticanju rađanja i smanjenju iseljavanja mladih, kao i unapređenju uslova za sve društvene grupe u Crnoj Gori. Podrška porodicama kroz povećanje finansijskih sredstava za novorođenu djecu, kao i subvencije za vrtiće i radne olakšice za zaposlene roditelje, mogu igrati ključnu ulogu u stabilizaciji demografske strukture. Paralelno s tim, kako bi se smanjio trend iseljavanja mladih, potrebno je unaprijediti obrazovne i radne mogućnosti u zemlji. Ulaganjem u subvencije za pokretanje preduzetničkih ideja i inicijativa, kao i kroz kreiranje programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, mladi bi mogli ostvariti bolje perspektive i stabilniju budućnost unutar Crne Gore – odgovorili su nam iz tog resora.
Navode da je migracija ka urbanim centrima dovela do depopulacije ruralnih područja, što zahtijeva dodatne napore usmjerene ka ravnomjernijem razvoju zemlje.
– Ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredne subvencije i digitalna povezanost u ruralnim sredinama mogu doprinijeti povratku stanovništva u te oblasti, čime bi se očuvale lokalne zajednice i omogućio održiv razvoj. Imajući u vidu da je jedan od principa socijalne zaštite prevencija institucionalizacije i dostupnost usluga u najmanje restriktivnom okruženju za sve korisnike, uključujući i starije osobe, Vlada je krajem prošle godine usvojila Strategiju deinstitucionalizacije za period od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. Strategija se donosi u cilju prevencije institucionalizacije, deinstitucionalizacije korisnika/korisnica i transformacije pružalaca usluga kako bi se osigurao život u porodici, odnosno zajednici, kao i razvoja usluga podrške za život u zajednici, usluga savjetovanja i socijalno-edukativnih usluga. Takođe, usvojena je i Strategija razvoja sistema socijalne i dječije zaštite za period 2025–2028. godine, koja uključuje jasne i mjerljive ciljeve za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u okviru opšte politike socijalne i dječje zaštite i predstavljaće značajan napredak u ovoj oblasti – ističu u odgovorima.
Dodaju da je osiguravanje međusektorske saradnje i promocije integrativnog pristupa u pružanju usluga jedan od ključnih segmenata kvalitetnog funkcionisanja i unapređenja usluga, bez obzira na tip usluge i ciljnu grupu.
– Kombinovanjem ovih mjera, Crna Gora će dugoročno uticati na stabilizaciju demografske strukture, podstaći natalitet i smanjiti odlazak mladih. Na taj način stvoriće se povoljniji uslovi za sve generacije, čime bi se doprinosilo, kako društvenom, tako i ekonomskom razvoju zemlje. U tom smislu, na pitanje razvoja usluga u sistemu socijalne i dječje zaštite, uspostavljanja inovativnih i integrisanih usluga, kao i njihovog finansiranja, posebno će se obratiti pažnja u narednom periodu, u cilju nalaženja kvalitetnog rješenja. Planirano je da se ova pitanja regulišu novim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čije je usvajanje predviđeno u ovoj godini. U narednom periodu potreban je sveobuhvatan pristup i kombinacija socijalnih politika, obrazovnih programa i ulaganja u infrastrukturu. Investiranjem u resurse za podršku solidarnosti, Crna Gora može graditi zajedništvo i socijalnu sigurnost koji omogućavaju kvalitetniji život i jače društvo, u kojem sve generacije doprinose i dijele jedinstvene vrijednosti i bogatstvo svog iskustva – smatraju u ministarstvu.
