Civilni sektor je važna karika za razvoj Crne Gore, kazala je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, navodeći da Vlada namjerava da ojača rad Savjeta za saradnju organa državne uprave i civilnog sektora, kako bi to tijelo bilo produktivnije.

Ona je na konferenciji „Civilno društvo nakon pandemije KOVID 19 - ambijent za djelovanje i ključni izazovi“, koju je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), istakla da Vlada u NVO vidi prijatelje i partnere.

Vlada, kako je poručila Srzentić, želi da svim NVO obezbijedi jednake uslove za rad.

- Civilni sektor je važna karika za razvoj Crne Gore. Ključni problemi koje vidimo u primjeni zakona o civilnim organizacijama odnose se na finansiranje projekata i programa NVO i izbor i rad nezavisnih procjenjivača, što će, između ostalog, niti u fokusu našeg interesovanja- kazala je Srzentić.

Ona je najavila da u narednom periodu namjeravaju da ojačaju rad Savjeta za saradnju organa državne uprave i civilnog sektora.

-Nastojaćemo da to tijelo bude produktivnije čime će se opravdati njegova uloga kao savjetodavnog tijela Vlade- rekla je Srzentić, prenosi Mediabiro.

Ona je kazala da je Ministarstvo sprovodilo finanasiranje u kontinuitetu, u skladu sa Zakonom o finansiraju civilnog sektora. Prema riječima Srzentić, zbog novonastalih okolnosti prolongirali su rokove i odložili planirane aktivnosti.

Srzentić je rekla da će nastojati da detaljno sagledaju sve izazove sa kojima su se i ranije suočavale NVO pri implementaciji Zakona o finansiranju civilnog sektora. Ona je dodala da Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u narednom periodu namjerava da definiše dijalog sa NVO kako bi došli do zajedničkih rješenja.

Izvršna direktorica CRVNO, Ana Novaković Đurović, kazala je da je pandemija koronavirusa bez dileme ostavila posljedice na rad i djelovanje NVO, jednako kao i na druge sektore društva.

- Iz tog razloga smo sproveli istraživanje, prije skoro godinu, koje je pokazalo već tada konkretne negativne efekte krize po djelovanje organizacije civilnog društva- navela je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, već tada je bilo izvjesno da će u sektoru biti otpuštanja zaposlenih, da organizacije treba iz korijena da mijenjaju način rada i da one koje pružaju servise ranjivim grupama neće biti u prilici da to čine, bez neke podrške države.

Zbog toga su, kako je rekla Novaković Đurović, detaljnom argumentacijom od Vlade tražili da omogući subvencije na plate zaposlenih u NVO.

Ona je kazala da je odgovor bio negativan. Prema riječima Novaković Đurović, ne samo da nijesu dobili subvencije, nego je izostala i podrška koja je ranije postojala.

- Tu mislim na podršku projektima NVO iz državnog budzeta. Mi ulazimo u šesti mjesec ove godine, bez informacije da li će uopšte biti dodjele zakonski opredijeljenih sredstava za projekte NVO- navela je Novaković Đurović.

Šef sektora sa saradnju u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Herman Špic, istakao je da NVO imaju značajnu ulogu u Uniji, kao i u konsolidaciji demokratija.

EU je, kako je kazao, tokom prošle godine izdvojila 30 miliona EUR za podršku civilnog sektora. Špic je rekao da Vlada treba da shvati da organizacije civilnog društva imaju vitalnu ulogu između uprave i građana.

- I to zahtijeva da ih slušamo i radimo sa njima- naveo je Špic.

Civilni sektor, kako je dodao, mora da bude proaktivan u svom radu sa javnom upravom.

- Kad je u pitanju dalji razvoj civilnog društva, neophodno je da Vlada pravilno primjenjuje zakone koje uređuju saradnju sa NVO. To je dugotrajan proces koji zahtijeva angažovanje i volju sa obje strane- kazao je Špic.

Glavna pregovaračica Zorka Kordić rekla je da je civilni sektor značajan segment društva za pristupanje Crne Gore EU.

- Iskustvo nas je učvrstilo u uvjerenju da je ovo proces svih nas i da u njemu svako ima svoje mjesto i pripadajuću ulogu. Mi smo i dalje najnaprednija država u procesu ka pristupanju u EU- istakla je Kordić.

Ona je dodala da je Crna Gora uključila civilni sektor u pregovaračku strukturu.

- Trajanje pregovaračkog procesa uticalo je kako na državne, tako i na civilne strukture društva da profilišu svoje aktivnosti po mjeri zahtjeva pristupnog procesa, ali i širih evropskih trendova kojima teži naše društvo- navela je Kordić.