Broj nevladinih organizacija konstatno raste. Prema podacima Ministarstva javne uprave dostavljenih "Danu," u našoj državi je trenutno u registar nevladinih organizacija upisano čak 6.680 NVO. Kada se uporede ovi podaci sa brojem stanovnika, dolazimo da računice da je jedna NVO na 92 građanina.

– U periodu od januara do maja 2021. registrovane su 154 organizacije, dok je od januara do maja ove godine upisano 68 organizacija. Sve registrovane (upisane u registre) organizacije, upisom u registre, stekle su status pravnog lica i smatraju se aktivnim organizacijama. Taj status zadržavaju sve do momenta brisanja iz Registara nevladinih organizacija. Brisanje iz Registra i raspolaganje imovinom uređeno je članovima 38-40 Zakona o nevladinim organizacijama – kazali su "Danu" iz resora javne uprave.

Da NVO u Crnoj Gori niču kao pečurke posle kiše, ocjenjuje analitičar i sociolog Srđan Vukadinović. Smatra da ispada da je ne država već nevladin sektor zapravo najveći poslodavac.

– Neki predstavnici NVO sektora prelaze i u državne organe, dobijaju mjesta na određenim pozicijama, pa i ministarskim, a u pitanju su kadrovi koji nijesu ni pripravnički staž završili. NVO uglavnom formiraju strane vlade i službe, upravo zato da bi govorili ono što oni ne mogu zbog diplomatske korektnosti. U svakom slučaju, mi vidimo da veliki broj mladih ljudi iz NVO sektora, od kojih neki ni pripravnički nijesu završili, prelaze na ozbiljne pozicije u državnim organima. To možda može papirološki da znači napredak. EU hoće izgleda da dobije takve manekene. Nerijetko se govori da su NVO zvijezde granta. Jasno je da mnoge isključivo rade za grantove. Crna Gora je ugrožena od kriminala i korupcije, ali je mnogo više ugrožena od ambasadizacije i nvoizacije. Strane ambasade formiraju i finansiraju NVO da bi one uprave govorile ono što one ne mogu i što bi im u diplomatskim krugovima bilo zamjereno kada bi rekle. Strane ambasade se, kao što vidimo, direktno miješaju u unutrašnje stvari naše države. Nema nijedna stvar u Crnoj Gori koja je stvar unutrašnje politike. Mladi ljudi kod nas sada vide da su NVO najveći poslodavac, pa pokušavaju da tu traže svoju šansu – izjavio je Vukadinović.

Ukazuje da NVO sektor nije transparentan, odnosno da ne daju građanima na uvid finansijske izvještaje, te da ih proglašavaju tajnom.
– Pitanje je i preko kakvih računa se dobijaju ta sredstva, kada im se traže finansijski izvještaji zaćute, a veoma su glasni kada su neke druge stvari u pitanju. Država reaguje anemično jer se boji stranih uticaja. Treba ispitati novčane tokove NVO, ali niko ne želi da te "Pandora papire" otvara. To su zvijede granta koje jure od granta do granta. U dobronamjernost nas mogu ubijediti ako će se bez grantova baviti problemima koji opterećuju crnogorsko društvo. Sumnjam da će se iko baviti time bez grantova – smatra Vukadinović.

Prema riječima Veska Pejaka, iz organizacije Alternativa Crne Gore, otvaranje tolikog broja novih NVO organizacija je posledica toga da se u savjete i komisije za dodjelu sredstava od države postavljaju samo oni koji imaju najveću podršku nevladinog sektora.

– Zato su neki ljudi otvorili po 50 NVO i sebi dali podršku. Kad kažem "sebi" mislim da njihove fiktivne NVO organizacije. Na taj način se svake godine iz budzeta države i opština izvlače milioni, a da to niko ne zna. Kakav je učinak tih NVO? Skoro pa nikakav. Kakav sistem imamo govori nam da se sumnja da je Vesna Medenica sa sinom švercovala narkotike dok je čitav NVO ćutao i govorio da naš sudski i tužilački sistem napreduje, ali da mu treba još vremena. Za to vrijeme milioni idu za zaštitu životne sredine, kontrolu rada policije, kontrolu rada tužilaštva, borbu za ljudska prava... Šta mi imamo od toga?! Samo pisanje izvještaja i popunjavanje ehcel tabela – ocijenio je Pejak.

Poručuje da je Alternativa pokrenula ogroman projekat kontrole diploma u javnom sektoru bez ikakvih sredstava.

– Nijedna se institucija zasad nije ponudila da pomogne finansijski jedan od najvećih projekata tog tipa. Tu je i projekat neradne nedjelje, koji nikad nije podržan od strane državnih institucija. A završen je i uspješno implementiran prije više od dvije godine. Dakle, za prave projekte nema novca dok se milioni "sipaju" u neke fiktivne organizacije koje jedna drugoj dodjeljuju sredstva i dijele ih. Zato nam neki NVO aktivisti imaju milionske kuće, automobile... Ko vrši kontrolu trošenja tih sredstava?! Pa opet oni koji ih daju! Kontrole nema – upozorava Pejak.

Smatra da je potrebno izmijeniti Zakon o NVO i način dodjele sredstava.

– Niko novi ne može da se pojavi ako poštuje zakon. Zato treba napraviti ozbiljan presjek i stati sa finansiranjem stotina nepoznatih organizacija koje ništa nijesu uradile da bi Crna Gora bila bolje mjesto za život – kazao je Pejak.

U vezi ovolikog broja NVO u Crnoj Gori, odgovore na pitanja nijesmo dobili iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).