To je jedan od izuzetaka za odlučivanje na nejavnim raspravama, koji se propisuju novim stavom u članu 28 Nacrta izmjena i dopuna Zakona o upravnom sporu, koji je Ministarstvo pravde dalo na javnu raspravu.

U slučaju nejavnih rasprava, nije predviđena nadoknada sudskih troškova, zbog kojih su u poslednjem periodu nastajali ogromni troškovi po državni budžet, a iz Ministarstva pravde, Upravnog suda i drugih institucija u više navrata su izrazili sumnju u zloupotrebu procesnih prava pojedinih stranaka, koji pokreću sudske postupke zbog ćutanja uprave da bi naplatili troškove. U više navrata je upozoravano na milionske zloupotrebe koje su se dešavale zbog aktuelnih zakonskih rešenja.

Pored tog izuzetka, Upravni sud će moći da odlučuje na nejavnim rasprava kada je među strankama sporna samo primjena materijalnog prava, kada je na osnovu spisa predmeta očigledno da tužbu treba usvojiti, a zainteresovano lice nije uzelo učešće u upravnom sporu, i kada su se stranke pisanim putem saglasile da se upravna stvar rješava na nejavnoj sjednici.

Uvodi se i načelo djelotvornosti, po kojem će sud "upravni spor sprovesti brzo i bez odugovlačenja uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućiće zloupotrebu prava stranaka i drugih učesnika u postupku i odluku donijeti u razumnom roku".

Po trenutno važećem ZUS-u, članom 17 se definiše da se tužba podnosi u roku od 20 dana od dana dostavljanja akta stranci. Nacrtom se sada definiše da u tom roku tužbu može podnijeti i zainteresovano lice, ako mu je upravni akt dostavljen, a ako mu nije dostavljen, tužbu može podnijeti u roku od 20 dana od dana saznanja za upravni akt, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja upravnog akta stranci u čiju je korist donijet.

– Tužba zbog ćutanja uprave podnosi se najranije sedmog dana od dana proteka roka propisanog za donošenje upravnog akta – definisano je novim stavom člana 17.

Uz tužbu zbog ćutanja uprave, kako je navedeno, podnosi se kopija zahtjeva, odnosno žalbe i dokaz o predaji ovih podnesaka nadležnom organu.

Nacrtom se mijenja član 22 koji definiše razloge za odbijanje tužbe. Pored razloga iz sadašnjeg ZUS-a, koji su ostali u novom članu, definisano je da će Upravni sud rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi da je između istih stranaka, povodom istog zahtjeva, u toku upravni spor, ako uz tužbu podnijetu zbog ćutanja uprave nisu priloženi svi dokazi, te ako, shodno odredbama ZUS-a, utvrdi da se upravni spor ne može voditi.

U članu 26 dodat je novi stav po kojem će se potupak po tužbi zbog ćutanja uprave obustaviti najkasnije u roku od 60 dana od dana saznanja za tužbu ako se utvrdi da je stranka podnijela tužbu protiv naknadno donesenog upravnog akta javnopravnog organa.

Potpuno se mijenja član 36 kojim je definisano odlučivanje u sporu pune jurisdikcije, pa se definiše da sud može odlučiti u upravnoj stvari, ako je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi, ako bi ponovno vođenje upravnog postupka izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi, te ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drukčije od onog koje je utvrđeno u upravnom postupku. Takođe, takva odluka je moguća i ako su sve odlučne činjenice utvrđene, a zbog pogrešne primjene materijalnog prava treba donijeti drukčiju odluku.

– Upravni sud može sam odlučiti o predmetnoj upravnoj stvari i u slučaju kad nadležni drugostepeni javnopravni organ nije donio upravni akt u zakonom propisanom roku. Upravni sud će sam da riješi predmetnu upravnu stvar kad priroda stvari to dozvoljava, ako je u istom sporu već poništen upravni akt, a tuženi javnopravni organ nije u potpunosti postupio po presudi – definisano je nacrtom zakona.

Izmijenjen je i član 39 koji se odnosi na troškove postupka, kojim se sada samo definiše da o troškovima postupka sud odlučuje u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Iz Ministarstva pravde kazali su da predložena rješenja imaju za cilj da spriječe zloupotrebu procesnih prava od stranaka koje pokreću veliki broj postupaka pred Upravnim sudom protiv istog tuženog, isključivo zbog ostvarivanja prava na nadoknadu sudskih troškova. Poručuju da se izmjenama ZUS-a pristupilo radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, a koji su uticali na efikasnost upravnog spora i djelotvornost sudske zaštite.

Iz Upravnog suda više puta je upozoreno na ogroman priliv predmeta zbog ćutanja uprave po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, izražavajući sumnju da je tako veliki priliv predmeta dijelom posledica i zloupotreba. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić nedavno je u parlamentu kazao da su u toku 2023. imali rekordnih 17.576 novopodnijetih tužbi, od čega je preko 8.800 tužbi bilo zbog ćutanja uprave po Zakonu o SPI. Tada je kazao da je za prva tri mjeseca ove godine podnijeta 3.131 tužba, a od toga 2.107 tužbi zbog ćutanja uprave.