Poslednjih mjeseci priča o povećanju plata u javnom sektoru je aktuelnija nego ikada, a kako i neće biti kada se radi o bazi od preko 60.000 radnika, svi sa biračkim pravom. Dok se Vlada utrkuje kome će više povećati platu, jer, kako tvrde, sredstava ima, mada ne kažu odakle, a svako malo provuku da će budžetu faliti par stotina miliona, niko ne pominje oko 65.000 istinski ugroženih građana Crne Gore – nezaposlenih (većina bez ikakavih primanja) i onih koji primaju materijalno obezbjeđenje porodice, u narodu poznatije kao socijala.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZCG), 31. januara ove godine bez posla je bilo 44.849 građana, dok materijalno obezbjeđenje prima oko 6.500 porodica sa preko 20.000 članova.

Iz Ministarstva finansija juče nijesu odgovorili na pitanja "Dana" da li će se za ove kategorije građana obezbijediti ikakva davanja kako bi se njihov položaj koliko-toliko poboljšao. Iznosi materijalnih davanja usklađuju se polugodišnje i od 1. jula socijala je uvećana za 8,7 odsto i iznose 76,56 eura po pojedincu, odnosno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova. Dakle, u pitanju su iznosi ispod svakog minimuma za obezbjeđivanje gole egzistencije.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), oko 22,6 odsto građana nalazi se u riziku od siromaštva, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja posjeduje samo podatke o broju korisnika koji ostvaruju prava iz socijalne i dječije zaštite. Ranije objavljen podatak UNICEF-a da je svako treće dijete u riziku od siromaštva posebno brine.

Prema podacima iz juna prošle godine, broj korisnika svih prava iz oblasti socijalne zaštite je 94.369, s tim da treba ukazati na to da jedan korisnik koristi više prava, pa je zato broj korisnika znatno manji. U kontekstu siromaštva možemo reći da su to korisnici materijalnog obezbjeđenja i da je u junu prošle godine za tu pomoć evidentirano 6.648 porodica koje broje 22.481 člana, za čije potrebe se mjesečno izdvaja oko 672.000 eura. Korisnici navedenog prava, u skladu sa svojim statusom, ostvaruju ili mogu ostvariti i druga prava (dodatak za djecu, troškove ishrane u predškolskim ustanovama, naknade za novorođenčad, naknade po osnovu rođenja djeteta, jednokratnu novčanu pomoć, subvencije za mjesečne račune za električnu energiju, ljetovanje i zimovanje za djecu određenog uzrasta i pojedina prava po drugim propisima).

Članovi vlade Dritana Abazovića, kojoj su poslanici u avgustu prošle godine izglasali nepovjerenje, u javnim istupima ne pominju rast socijalnih davanja, a svi su zaboravili i na eventualno uvećanje nadoknada za majke sa troje i više djece. Zaboravili su i posebno ugroženu kategoriju – nezaposlene, kojih je skoro 45.000, a koji nemaju Ustavom garantovano pravo na rad, a time ni normalan život.

Dio nezaposlenih, konkretno dio bivših radnika na evidenciji ZZZ, ima pravo na 180 eura, a taj iznos je povećan zahvaljujući uvećanju minimalne zarade na 450 eura. Međutim, tu nadoknadu prima mali broj nezaposlenih, a uz to je i vremenski ograničena. Trajanje te novčane naknade zavisi od ostvarenog staža osiguranja na dan prestanka radnog odnosa. Novčana naknada pripada nezaposlenom licu koje je prije prestanka radnog odnosa ispunilo osnovne uslove, i to: tri mjeseca ako ima staž osiguranja od jedne do pet godina; četiri mjeseca ako ima staž osiguranja od pet do 10 godina; šest mjeseci ako ima staž osiguranja od 10 do 15 godina; osam mjeseci ako ima staž osiguranja od 15 do 20 godina; 10 mjeseci ako ima staž osiguranja od 20 do 25 godina; 12 mjeseci ako ima staž osiguranja preko 25 godina i do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja nekog od osnova za prestanak prava na novčanu naknadu po ovom zakonu, ako ima više od 35 godina staža osiguranja. Nezaposlenom licu koje ima više od 25 godina staža osiguranja, a roditelj je lica koje u skladu sa zakonom ostvaruje pravo na ličnu invalidninu, pripada pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja nekog od osnova za prestanak prava na novčanu naknadu po ovom zakonu.

Na drugoj strani, za razliku od običnih radnika, javni funkcioneri imaju pravo na punu zaradu godinu dana od prestanka funkcije, a ukidanje tog prava ili njegovo ograničenje na nekoliko mjeseci niko ne spominje.

Takođe, dok se za neke sektore povećanja mjere u desetinama procenata, za penzionere su rezervisane mrvice. Tako su od januara penzije povećane 2,5 odsto. Taj procenat, kako je saopšteno, uslijedio je nakon što je Monstat objavio rast zarada za prethodni kvartal, kao i potrošačkih cijena. Uvećane januarske penzije biće isplaćene 20. februara. To je prvo usklađivanje penzija ove godine. Naredno će biti u maju, a treće u septembru.

U Crnoj Gori od 1. januara, stupanjem na snagu dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, minimalna penzija iznosi 270 eura, zahvaljujući programu "Evropa sad".