Upozorili su da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva, prenosi PR Centar.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju -ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
- Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir - rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca -rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
-Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze- kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
„Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina“, poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
-Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
-Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet- rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
-Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima-pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
-Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina -dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
-Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
-Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
-To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.
