U toku je protest drvoprerađivača iz čitave Crne Gore koji su kamionima blokirali sjedište Uprave za šume u Pljevljima zbog izmjene u bodovanju prilikom dodjele koncesija za šume. Drvoprerađivači su se okupiti u deset časova i traži da ostane stari način bodovanja, odnosno da se prerađivački kapaciteti i broj zaposlenih boduje 40 odsto.
Drvoprerađivači negoduju zbog novih propisa vezanih za javni poziv, jer je pitanje ko sad može da se javi na njega.
- Ranije je bilo da je na javni poziv moglo da se javi preduzeće koje se bavi drvopreradom i moralo je da dokaže da ima pogone za drvopreradu i da je sposobno da preradi količinu građe koja mu se da. Dakle nije mogao da dobije veću količini građe u odnosu na onu koju je moguće da preradi. Međutim, sad su sve to isključili, dovoljno je samo da imaju samo šifru djelatnosti obrada drveta i i broj zaposlenih - kaže Luka Brajković, advokat koji zastupa drvoprerađivače.
Kao primjer Brajković je naveo da sjutra bilo koje preduzeće može da promijeni šifru djelatnosti, broj radnika i da uzme 250 kubika po radniku.
- Više nije uslov da imate pogon za preradu drveta, niti to neko traži ili kontroliše možete li ako kupite svu građu da je preradite - kaže Brajković.
Jedan od drvoprerađivač kaže da oni trenutno plaćaju najskuplji kubik robe u Evropi.
- Nama je prosječna cijena po panju u neto izašla oko 70 eura. Ako uzmete cijene za šume koja nije sertifikovana, koju ne možemo izvoziti za EU, samo je možemo plasirati na tržište regiona, jer država nema sertifikat. Mi plaćamo 80 eura sve klase, i prvu, i drugu, i treću, i jamsku, i celuloznu - kaže jedan od drvoprerađivača.
U Bosni, primjera radi, oni dobijaju prvu klasu na šumskom putu za 85 eura, a oni 80 eura u dubećem stanju u šumi, sve tri klase, dok kod nas drvoprerađivačeu govorom obavezuju da izvrše sječu, da otvaraju šumske vlake i da održavaju šumske puteve.
Ranije je iz organizacionog odbora za protest rečeno da po novom načinu bodovanja, devedeset odsto bodova ide na ponuđenu cijenu, a svega deset odsto bodova na postojeća sredstva prerade i zaposlene radnike.
- U takvim slučajevima potrebno je imati novac da se plati koncesija. Pritom ko ima novac ne mora da ima pogone za preradu drveta, već može da plati koncesije i da potom stvarnim prerađivačima preprodaje drvo – poručeno je iz organizacionog odbora za proteste i pojašnjeno da je neophodno vratiti stari način bodovanja ponuda.
Šume u državnoj svojini daju se na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, u skladu sa izvođačkim projektima za Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Bijelo Polje, Nikšić, Plužine, Podgorica i Danilovgrad, za 2021. godinu, u gazdinskim jedinicama i po odjeljenjima, kao i po količinama i početnim cijenama. Pomenuti javni poziv je raspisan 9. i ponude će se predavati do 27. decembra.
