On je ukazao da su u posljednjih deset godina prihodi od akciza porasli sa 167,7 miliona eura u 2015. na čak 403,5 miliona eura u 2025.

– Ovaj rast nije slučajan. Akcize su povećavane kako bi država nadoknadila izgubljene prihode, ali je cijenu toga platio narod. Ko god ode u supermarket vidi drastičan rast cijena. Trgovci krive globalnu inflaciju, ali istina je da su akcize glavni uzrok poskupljenja. Gorivo, cigarete, alkohol, zaslađeni sokovi, pa čak i proizvodi od šećera i plastike, sada su pod većim državnim nametima. Kada država poveća akcize, taj teret pada na građane. Više cijene goriva podižu troškove transporta, što dovodi do lančanog rasta cijena svih proizvoda – kazao je Đukić.

PKCG: Bojkot trgovačkih lanaca štetan i po prihode budžeta

Kao jedan od najočiglednijih primjera navodi zaslađene sokove.

– Za jedan šleper od 25.000 litara sokova akciza iznosi 6.250 eura. Kada se na to doda PDV, država uzima čak 7.560 eura po šleperu. To je direktno poskupljenje od 40 odsto. Ako dodamo troškove proizvodnje i distribucije, potrošači na kraju plaćaju gotovo dvostruko više nego ranije – ukazao je Đukić.

Kako je dodao, sličan trend vidimo i kod duvanskih proizvoda.

– U 2020. akciza na 1.000 cigareta bila je 33,5 eura, a sada iznosi 53,5 eura. Kada cijene porastu do te mjere, crno tržište postaje unosnija opcija, a država na kraju može izgubiti više nego što dobija – istakao je Đukić.

Prema njegovim riječima, građani su organizovali bojkot velikih marketa jer smatraju da su trgovački lanci neopravdano podigli cijene, iako su ključni razlog poskupljenja veće akcize.

– Vlada je kroz poreze i namete uticala na rast cijena. Bojkot može donijeti kratkoročne rezultate, ali dugoročno rješenje leži u promjeni fiskalne politike i strožoj kontroli tržišta. Ljudi su ogorčeni i žele nekako da pokažu svoje nezadovoljstvo. Ali, čak i ako marketi snize cijene pojedinih proizvoda, to neće riješiti osnovni problem, a to su visoke akcize – smatra Đukić.

Kako je naglasio, dok država bilježi veće prihode, građani osjećaju posljedice jer sve više troše na osnovne potrepštine, dok im realna kupovna moć opada.

– Na kraju, narod opet gubi. Dugoročne posljedice fiskalne politike mogu biti ozbiljne. Ako vlast ne pronađe balans između fiskalne discipline i zaštite standarda građana, cijene će i dalje rasti. To će dovesti do još većih ekonomskih razlika – dok će jedni imati stabilna primanja, drugi će se boriti da prežive od mjeseca do mjeseca – zaključio je Đukić.