Evropska centralna banka (ECB) ostala je pri planu da kupovine obveznica definitivno okonča u trećem kvartalu, ali nije nagovijestila kada bi mogla da krene s povećanjem kamata, naglašavajući neizvjesnosti povezane sa ratom u Ukrajini.

Neobavezujući ton iz saopštenja ECB-a gurnuo je naniže prinose na obveznice eurozone i vrijednost jedinstvene valute, pošto su tržišni akteri smanjili očekivanja vezana za postepeno povećanje kamata tokom ove godine, prenosi MINA BIZNIS.

Predsjednica ECB-a, Kristine Lagarde, kazala je da će zadržati postepenost i fleksibilnost u vođenju monetarne politike.

Ona je na online konferenciji za novinare, obraćajući se iz svog doma gde se oporavlja od infekcije koronavirusom, navela da bi prestanak kupovina imovine mogao da se dogodi u bilo kojem trenutku u trećem kvartalu, podvukavši da ne postoji precizan vremenski okvir kada će nakon toga početi da podiže kamatne stope.

Lagarde je dodala da bi to toga moglo da dođe za nekoliko sedmica, ili čak mjeseci, nakon okončanja programa podsticaja.

- Kamatnim stopama ćemo se baviti kada do toga stignemo- rekla je Lagarde.

Ona je ukazala na izloženost 19 ekonomija eurozone sukobu u Ukrajini, napominjući da je on već narušio poslovno povjerenje i dodatno pogoršao poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja koji su ionako pogođeni pandemijom.

- Kako će se ekonomija dalje kretati presudno će zavisiti od toga kako će se ovaj sukob razvijati, i od uticaja aktuelnih sankcija i mogućih daljih mjera- poručila je Lagarde.

Konkretno, procenjuje se da će bilo kakav potez Evropske unije (EU) u pravcu uvođenja embarga na uvoz gasa iz Rusije gurnuti Njemačku i ostatak eurozone u recesiju.

ECB je od 2015. godine kupila skoro pet biliona eura državnih i privatnih hartija od vrijednosti u cilju podsticanja inflacije, koja je godinama nakon dužničke krize bila ispod cilja centralne banke od dva odsto.

Međutim, inflacija u eurozoni je posljednjih mjeseci neočekivano skočila, dovodeći kreatore monetarne politike u dilemu kako da pomire dvije suprotstavljene ekonomske sile.

S jedne strane, inflacija je već dostigla rekordnih 7,5 odsto, pri čemu se očekuje njen dalji uspon, dok s druge strane, ekonomija eurozone, u najboljem slučaju, sada stagnira pod uticajem ukrajinskog sukoba, čije posljedice trpe i domaćinstva i preduzeća širom 19 zemalja monetarnog bloka.