Vlada ne podržava predlog izmjena i dopuna Zakona o reprogramu poreskog potraživanja koji su Skupštini dostavile tri poslanika iz DF-a, SNP-a i PzP-a Jelena Božović, Milosava Paunović i Jovanka Bogavac, a kojim je predloženo da poreski dužnici plaćaju poreski dug 240 mjeseci, odnosno 20 godina, umjesto kako je Vlada predložila na 60 rata, odnosno pet godina. Skupština je na predlog Vlade zakon usvojila krajem decembra, dok su Božović, Paunović i Bogavac izmjene predložile početkom februara. Takođe su predložile da dužnici ne plaćaju prije reprograma jednokratnu naknadu od deset odsto ukupnog poreskog duga.
– Prihvatanje predloženog rješenja za odlaganje plaćanja dospjelih a neizmirenih poreskih obaveza na 240 mjesečnih rata imalo bi negativan uticaj na prihodnu stranu budzeta Crne Gore, čiji se obim ne može utvrditi bez detaljne analize, a što nije u skladu sa Fiskalnom strategijom Crne Gore. Takođe, ovakvo rješenje dovelo bi u nepovoljan položaj druge poreske obveznike koji i pored poteškoća u poslovanju sa kojima se suočavaju usljed negativnih efekata izazvanih epidemijom, redovno izmiruju svoje poreske obaveze – navedeno je u mišljenju Vlade koje je potpisao odlazeći premijer Zdravko Krivokapić.
One su predlog izmjena podnijele jer su javne ustanove i privredna društva, čiji su osnivači lokalne samouprave, izrazili zabrinutost za nastavak redovnog poslovanja zbog okolnosti nastalih usvajanjem zakona iz paketa reformi "Evropa sad". Pojasnile su da društva koja obavljaju najveći dio javnih poslova imaju i najveći broj zaposlenih sa minimalnim zaradama.
– Povećanje zarada će izazvati i najviše problema zbog nelikvidnosti većine preduzeća i gotovo sigurne nemogućnosti da se uvećane neto zarade redovno isplaćuju – navele su u pojašnjenju. Istakle su i da postojeći Zakon o reprogramu poreskog potraživanja predviđa kratke rokove i visoke mjesečne rate i u velikoj mjeri otežava preduzećima da očuvaju likvidnost i redovno izmiruju obaveze prema državi.
Vlada je u mišljenju ukazala da je prilikom izrade zakona izvršena analiza podataka o nastalom poreskom dugu, mjerama za njegovu naplatu, načinu preduzimanja mjera za njegovo smanjivanje, kao i analiza ekonomske snage poreskih obveznika i izvora za naplatu poreskog duga.
– S tim u vezi konstatovano je da rješenje za značajan broj poreskih obveznika može biti model, koji će imati za cilj da poreskim obveznicima pruži podsticaj u rješavanju njihove situacije, vodeći računa da se ne narušavaju pravila državne pomoći, kao ni postojeći poreski i drugi propisi i koji će obezbijediti i pravednost u raspoređivanju poreskog tereta. Navedeni model je već bio korišćen 2017. godine i dao je pozitivne rezultate. Primjenom navedenog zakona očekuje se pozitivan fiskalni uticaj na povećanje budzetskih prihoda i smanjivanje poreskog duga. Procijenjeno je da bi najveći broj poreskih dužnika prihvatio uslove iz ovog zakona i pristupio reprogramiranju obaveza, tako da se očekuje finansijski benefit u iznosu od 15 miliona eura godišnje, odnosno 75 miliona narednih pet godina – poručili su iz Vlade.
