Aerodromi koji su profitabilni i mogu se razvijati vlastitim sredstvima, ne bi trebalo da se daju u koncesiju, ocijenio je za "Dan" profesor Radoje Karadzić.

– Naši aerodromi su uspješni i u skorijoj budućnosti će biti daleko uspješniji, pa bi bilo logično da ostanu u državnom vlasništvu, jer su, između ostalog, vitalni resurs države. No, da bi se dala mjerodavna ocjena treba imati detaljnije analize o mnogim segmentima. O eventualnim koncesijama država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore. Ministarstvo kapitalnih investicija prati ovaj projekat, a već je imalo konferenciju sa kvalifikovanim ponuđačima. Ministarstvo će sa ministarstvima ekonomije i finasija dostaviti predlog Vladi, koja će odlučiti koji su naredni koraci, nastavak ili prekid projekta – kazao je Karadzić.

Davanje aerodroma pod koncesiju je pokrenula prethodna Vlada prije pandemije, a nova Vlada nastavila sa procesom. Nije prešla na sljedeći korak koji bi značio odabir koncesionara i pregovori o uslovima, ali je krajem oktobra poslušala njihove planove. Još se, međutim, nije izjasnila hoće li nastaviti postupak ili odustati od koncesije. U igri za aerodrome su ostala tri ponuđača.

Karadzić je pojasnio da u Zapadnoj Evropi sve ili većinu aerodroma vodi država.

– Omane li koncesija nekog aerodroma, na primjer u Francuskoj, ona ima na raspolaganju dosta drugih, nekoncesioniranih aerodroma. U Crnoj Gori aerodromi su pokretači ekonomskog razvoja i prihoda, što bi se reklo, zlatna podloga. Crna Gora mora oprezno razmatrati ovaj projekat jer ima samo dva aerodroma. U slučaju nezadovoljstva sa koncesionarima i neispunjavanja preuzetih obaveza, država se može naći u složenoj poziciji, a ekonomski i turistički razvoj doći u dugogodišnju stagnaciju – upozorio je Karadzić.

Istakao je da je uloga avio-saobraćaja u razvoju turizma nezaobilazna činjenica, posebno jer je ova vrsta saobraćaja trenutno u velikoj ekspanziji.

– Aerodromi Crne Gore su među najbrže rastućim aerodromima u regionu, u periodu prije pandemije. Po brojnim pokazateljima oni su broj jedan u regiji. U okruženju u kojem djeluju, rezultati su im i više nego fascinantni, jer Aerodromi Crne Gore imaju vrlo jako okruženje. Na dva sata vožnje nalaze se aerodromi sa preko dva miliona putnika prometa, Dubrovnik i Tirana, a tu su aerodromi: Priština, Sarajevo, Mostar, a u fazi otvaranja su Ponikve, Kukeš i Valona. U zadnjih nekoliko godina zabilježen je značajan porast prometa vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, a zbog pandemije 2020. i 2021. godine zabilježen je pad prometa. Ukupan broj operacija na crnogorskim aerodromima u 2020. godini bio je oko 60 odsto manji u odnosu na 2019. Značajniji pad bilježi Aerodrom Tivat, oko 70 odsto, dok je broj polijetanja i slijetanja na Aerodromu Podgorica prepolovljen u godini koju je obilježila pandemija korona virusa. U 2021. godini dva crnogorska aerodroma zabilježila su oko 37 odsto manje operacija nego u 2019. Broj operacija na Aerodromu Podgorica u 2021. godini bio je oko 45 odsto manji nego 2019. godine, dok je na Aerodromu Tivat ostvareno oko 29 odsto manje operacija – precizirao je Karadzić.