Zgrada ŽICG / Srđan Boljević

Vlada protiv imenovanja direktora ŽICG na četiri godine

Odbor direktora na čijem čelu je Radovan Vukić stavio je na dnevni red skupštine izmjene statuta, kojima je predviđeno da se mandat odbora direktora poveća sa jedne na četiri godine, a mandat izvršnog direktora sa dvije plus dvije godine na četiri godine, u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima

Skupština akcionara Željezničke infrastrukture (ŽICG), odnosno većinski vlasnik, država, nije prihvatila odluke odbora direktora te kompanije u vezi sa trajanjem mandata članova upravnog odbora i izvršnog direktora na četiri godine. Takođe, nisu ni usvojene odluke "Politika naknada", kao ni odluka o utvrđivanju varijabilnog dijela naknade za predsjednika i članove odbora direktora, potvrdili su "Danu" iz ŽICG.

Odbor direktora na čijem čelu je Radovan Vukić stavio je na dnevni red skupštine, izmjene statuta, kojima je predviđeno da se mandat odbora direktora poveća sa jedne na četiri godine, a mandat izvršnog direktora sa dvije plus dvije godine na četiri godine, u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima.

”ŽICG je prošlu godinu završio sa plusom od 180 hiljada, ali je ukupan gubitak preduzeća preko 34 miliona eura

Iako je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, predstavnik Vlade, u ime države glasao protiv izmjena statuta.

Iz ŽICG su ranije kazali, pojašnjavajući izmjene statuta, da su veliko privredno društvo i previše složen tehničko-tehnološki sistem da bi mandat odbora direktora trajao godinu dana.

– Stoga je potrebno da mandat članova odbora traje četiri godine kako bi oni mogli da se upoznaju sa funkcionisanjem ovog sistema i kako bi dali svoj puni doprinos u ostvarivanju ciljeva. Mandat odbora direktora i izvršnog direktora sve do 2021. godine bio je četiri godine. Svakako, po Zakonu o privrednim društvima Vlada Crne Gore, s obzirom na to da je država većinski akcionar, bilo kada može da zatraži sazivanje skupštine akcionara na kojoj će razriješiti članove odbora direktora i izabrati nove – kazali su nam ranije iz ŽICG.

Odluka o revizoru u četvrtak

Poslednjih nekoliko sedmica ŽICG je bila u žiži javnosti zbog revizorskog izvještaja. Njima se, naime nije svidio nalaz revizora, pa će na vanrednoj skupštini akcionara, koja će se održati sjutra, tražiti da se razriješi revizor HLB mont audit i izabere novi koji će raditi reviziju iskaza za 2022. godinu.

Revizor je u nalazu naveo 11 nepravilnosti. Jedna od njih je ta što je ŽICG u 2022. godini pogrešno utvrdio, i u bilansu uspjeha iskazao prihod od 5,1 milion eura, koji nije zasnovan na zahtjevima međunarodnih računovodstvenih standarda. ŽICG je, kako je utvrdio revizor, ovaj prihod utvrdio po osnovu uplata od strane Uprave za željeznice u 2022. godini, koje su izvršene radi otplata rata po osnovu dospjelih obaveza po kreditima dobijenim od Češke eksportne banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, radi renoviranja staničnih objekata na pruzi Nikšić–Podgorica; finansiranja radova na rehabilitaciji u južnoj, centralnoj i sjevernoj regiji na pruzi Bar–Podgorica– Vrbnica, te radi hitne rehabilitacije željezničke infrastrukture Crne Gore.

Kako su naveli revizori, predmetne uplate su se odnosile na vraćanje kredita, za koje je Vlada Crne Gore izdala garancije, i nijesu mogle biti knjigovodstveno evidentirane kao prihod, već kao obaveza.

U ŽICG tvrde da su sve radili po propisima, a da li tako misli i Vlada i hoće li dozvoliti da promijene revizora, saznaćemo u četvrtak.

Da su usvojene izmjene Statuta na skupštini akcionara, trajanje mandata od četiri godine se ne bi primijenilo na članove odbora direktora koji su izabrani na istoj skupštini, jer se statut primjenjuje od dana registracije u Centralnom registru privrednih subjekata.

Osim Vukića, reizabran je i Vladimir Merdović u odbor direktora, dok su novi članovi Jasmin Hodžić i Zilha Čoković. U ime manjinskih akcionara ostao je Nedeljko Šuškavčević.

Iz ŽICG nisu odgovorili šta je podrazumijevao dokument politika naknada, ali su kazali da je njime bilo predviđeno da članovi odbora direktora u slučaju razrješenja nemaju pravo na bilo kakvu nadoknadu ili obeštećenje po osnovu prestanka funkcije, u slučaju razrješenja prije isteka mandata u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, bez obzira na razlog, a naročito nemaju pravo na nadoknadu koju bi dobili da su vršili dužnost do isteka mandata.

Prema našim nezvaničnim informacijama, politikom naknada je bilo predviđeno povećanje naknada za članove odbora direktora.

ŽICG je prošlu godinu završio sa plusom, ali je odluka o raspodjeli dobiti odložena. Odnosno odloženo je izjašnjavanje o toj tački.

ŽICG je prošlu godinu završio sa plusom od 180 hiljada, ali je ukupan gubitak preduzeća preko 34 miliona eura. Iz tog razloga, oni vjerovatno neće uplatiti dobit u državni budžet, iako je Vlada na to obavezala odbore direktora državnih preduzeća.