Univerzitetski profesor iz oblasti bezbjednosti dr Veselin Konatar kazao je za "Dan" da je ova vijest proizvela veliku pozornost kako zbog bezbjednosti bivšeg predsjednika,tako i zbog načina na koji je ova informacija prezentovana javnosti i na koji način je Đukanović do nje došao.

– Saopštenje kojim je kancelarija DPS-a upoznala crnogorsku javnost o navodnom pripremanju atentata na Mila Đukanovića, a bivši predsjednik Crne Gore informaciju dobijenu preko posrednika sa Kosova i Metohije od američkog obavještajnog zvaničnika proslijedio nadležnim organima Crne Gore, izaziva pažnju iz više razloga. Prvo, zbog načina na koji je Đukanović došao u njen posjed, i drugo, što zvanični organi Crne Gore, barem prema medijskim izvještajima, u razmjeni podataka sa partnerskim sužbama nisu bili obaviješteni o mogućem ugrožavanju fizičke bezbjednosti bivšeg predsjednika – podsjeća Konatar.

Prema njegovom mišljenju, način na koji je Đukanović došao do informacije više je nego neobičan, posebno ako se ima u vidu da je distribuiranje ili diseminacija proizvoda obavještajnog rada strogo kontrolisan i zakonski uređen posao. Đukanović, podsjeća naš sagovornik, ne spada u konzumente obavještajnih dokumenata bilo koje obavještajne agencije, bez obzira na prirodu veza sa njima i/ili njegovu vrijednost za njih.

Pored distribucije stranim (partnerskim) obaveštajnim službama, objašnjava Konatar, završni obavještajni proizvodi se u različitim fazama analitičkog procesa, zavisno od prioriteta, uvijek dijele sa domaćim instituacijama – ministarstvima, policijom, vojskom, carinom, imigracionim odjeljenjima i sl., do čega u konkretnom slučaju nije ni moglo doći jer Agencija za nacionalnu bezbjednost nije raspolagala saznanjem o navodnom pripremanju atentata, ili, ako su ih i posjedovali, podaci su bili u fazi provjeravanja i kao takvi nisu mogli biti kvalifikovani kao pouzdani.

Nikolić: Đukanović bio meta i 2016, nadležni da odgovore ko je odlučio da mu smanji obezbjeđenje

Naš sagovornik ističe da javnost treba da zna da obavještajne službe nisu svemoćne i sveznajuće, kao i to da obavještajni podaci koji se nađu u analitičkom procesu često mogu biti nepouzdani i neupotrebljivi.

– Obavještajni rad nije egzaktna nauka, greške i promašaji su uvijek mogući iz mnogobrojnih razloga – objasnio je Konatar.

Vezano za neobaviještenost Uprave policije i nesaradnju ovog organa sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost u konkretnom slučaju, Konatar je objasnio da bez obzira na to da li se zaista radi o stvarnom ili fingiranom pripremanju atentata na bivšeg predsjednika Crne Gore, koji po zakonu ima pravo na stalno lično obezbjeđenje u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju sačinjava ANB, siguran je da će nadležne institucije profesionalno reagovati, što podrazumijeva i pojačavanje mjera zaštite i obezbjeđenja, kao što je to juče i najavljeno saopštenjem iz UP.

– Jedino, kako praksa najčešće pokazuje u ovakvim slučajevima, javnost nikada neće saznati ko je bivšeg predsjednika Đukanovića upozorio na pripremanje atentata, i koja je to fantomska "organizovana kriminalna grupa iz okruženja, povezana sa nekim obavještajnim službama", koja je planirala atentat. Na ovaj način se otvara prostor za dalju političku dramatizaciju i manipulaciju.

Podsjetimo, bivši predsjednik dobio je navedenu informaciju od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice i s tom informacijom upoznao je državne organe, odgovoreno je iz Đukanovićeve kancelarije jednom crnogorskom mediju koji je tu informaciju prenio, a na pitanje da li je ga je bilo ko iz bezbjednosnog sektora obavijestio da mu je ugrožena bezbjednost, odnosno, da se na njega priprema atentat. Međutim, tom prilikom nije odgovoreno ko je i kada Đukanoviću prenio tu informaciju.