U Podgorici je predstavljena Analiza presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru u 2021. godini, koju su pripremili Vrhovni sud Crne Gore i Kancelarija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u saradnji sa AIRE centrom i uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Riječ je o pregledu koji donosi uvid u odluke ove institucije po predstavkama vezanim za Crnu Goru, a po pitanju pristupa pravima propisanim Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Analiza je ujedno i četvrti dokument ovog tipa, koje zajedno daju sveobuhvatan prikaz svih presuda vezanih za Crnu Goru od 2009. pa do kraja 2021. godine, kao i glavnih poruka koje je taj Sud kroz svoje presude, poslao crnogorskim kolegama za buduće postupanje.

-Analiza presuda  Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u odnosu na Crnu Goru za 2021. godinu, pokazuje da Crna Gora spada među države koje u velikoj mjeri izvršavaju i poštuju presude Evropskog suda, što je snažan pokazatelj odnosa države prema međunarodnim obavezama, ali i zavjet nas sudija, da ćemo i u budućnosti nastaviti da posvećeno izvršavamo presude tog suda. Crna Gora presude ESLJP stoga doživljava kao značajan doprinos unaprijeđenju crnogorskog pravnog sistema, u nastojanju da radi na osnaživanju nacionalnih institucija kako bi  efikasnije štitile ljudska prava i slobode, ali i da u slučaju utvrđene povrede, u budućim postupcima, iskoristi međunarodne standarde, koji bi potom bili integrisani u njen pravosudni sistem- poručila je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.

Tokom 2021. godine, ukupno 381 predstavka u odnosu na Crnu Goru dodijeljena je nekoj od sudskih formacija Evropskog suda. Međutim, od značaja je ukazati da je od navedenog broja čak 89% predstavki dodijeljeno sudiji pojedincu ili Odboru od troje sudija, koji odlučuju o preliminarnoj prihvatljivosti predstavke i u većini slučajeva iste odbacuju zbog neispunjenja uslova prihvatljivosti, dok je tek 8% ukupnog broja predstavki prošlo inicijalnu fazu ispitivanja i iste su dodijeljene Vijeću od sedam sudija ili Odboru od troje sudija koji ispituju osnovanost predstavke.

-Tokom referentnog perioda, ESLJP je utvrdio kršenje člana 3 Konvencije u predmetu Baranin i Vukčević (zabrana mučenja u procesnom aspektu), člana 5 u predmetu Asanović (pravo na slobodu i sigurnost), člana 6 u predmetu Siništaj (pravo na pravično suđenje) i člana 8 u predmetu Špadijer (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). U predmetu Ražnatović, sud je utvrdio da nije bilo kršenja člana 2 Konvencije (pravo na život). Ovo je prva analiza u kojoj se većina povreda ne odnosi na dužinu trajanja postupka pred redovnim sudovima. Sa druge strane, o nekim pitanjima je Evropski sud po prvi put odlučivao u odnosu na Crnu Goru. Tako je u predmetu Siništaj, po prvi put utvrđena povreda prava na suđenje pred Ustavnim sudom Crne Gore, a presudom Špadijer, Evropski sud je postavio osnovne standarde za odlučivanje u predmetima koji se odnose na zlostavljanje na radu (mobing)-napomenula je direktorica AIRE centra za Zapadni Balkan Biljana Braithwaite (Biljana Brejtvejt).

Od ukupno 195 riješenih predstavki u odnosu na Crnu Goru u periodu od 01.01.2021. godine do 31.12.2021. godine, 189 predstavki je proglašeno neprihvatljivim ili je izbrisano sa liste predmeta, dok je preostalih šest predstavki Evropski sud riješio putem presude.

-Poštovanje ljudskih prava je osnov demokratije, bez kojeg ne može biti vladavine prava. Usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropskog suda za ljudska prava pozitivno će uticati na povjerenje građana u pravosudni sistem, kako sudske odluke budu bile sve konzistentnije. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno reformi u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori i kontinuirano sarađuje sa AIRE Centrom kako bismo ojačali kapacitete sudstva da ovu reformu sprovedu-ukazala je Rachel de Souza, šefica političkog tima Britanske ambasade u Podgorici.

Analizu su uredili sudija Vrhovnog suda Crne Gore Miraš Radović i zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić, uz podršku sudije Boška Bašovića, sutkinje Tijane Badnjar, te savjetnica pri Kancelariji zastupnika Crne Gored pred ESLJP Jelene Rašović i Simone Jovanović.

-Čini se da uvijek imamo novih izazova i potreba za dodatnim usavršavanjima i otvaranjem tema koje neprestano izviru iz prakse i teorije. Vjerujem da će nas ovaj skup, kao malo koji drugi, vratiti na ono iskonsko, u pravnom smislu riječi, što za sve nas ljudska prava znače. Ljudska prava su, i to nikad ne smijemo zaboraviti, pozitivnopravni određeni i zaštićeni principi pravnog poretka. Njihova suština se ogleda u tome da ljude učine pravno moćnim, kako međusobno, tako i u odnosu na sve druge entitete. Ona su tu da nas pravno štite i ograniče moć države i svih moćnika odnosno subjekata u pravnom poretku. Pored brojnih obilježja koje ljudska prava imaju u svakom smislu, ovaj uvaženi događaj će nas podsjetiti koliko su ona i sastavni dio svakog pravnog poretka-zaključio je državni sekretar Ministarstva pravde Bojan Božović.