Istraživači na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL) i Univerzitetu u Sydneyu procijenili su kako kratki intervali vježbanja utječu na krvni pritisak ljudi.

Ukupno 14.761 učesnik iz šest zemalja nosio je uređaje za praćenje aktivnosti dok su obavljali kratke fizičke zadatke, uključujući hodanje različitim brzinama, trčanje, vožnju bicikla ili penjanje uz stepenice.

Tokom 24 sata učesnici su imali otprilike sedam sati sna, 10 sati sedentarnog ponašanja, tri sata stajanja, jedan sat sporog hodanja, jedan sat brzog hodanja i samo 16 minuta vježbanja.

Istraživači su zatim analizirali šta se dogodilo s krvnim pritiskom kada je osoba zamijenila manje aktivno ponašanje s pet minuta vježbanja, otkrivši da je to rezultiralo "klinički značajnim" poboljšanjima.

Uključivanje samo 10 do 20 dodatnih minuta vježbanja dnevno moglo bi se izjednačiti sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti za 10 posto, navodi se u saopštenju.

"Naši nalazi sugeriraju da je za većinu ljudi vježba ključna za smanjenje krvnog pritiska, a ne manje naporni oblici kretanja, kao što je hodanje", rekao je Jo Blodgett, prvi autor studije.

Iako je hodanje imalo neke pozitivne efekte pokazalo se da su vježbe koje zahtijevaju više od kardiovaskularnog sistema bile najkorisnije za krvni pritisak.