Rasprava o toj tački završena je oko 17 sati i 15 minuta. Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović saopštila je da će se poslanici naknadno izjasniti.

Najzanimljiviji detalji sjednice:

Na početku sjednice konstatovano je da su počeli mandati poslanicima URA - Mileni Vuković i Zoranu Mikiću.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković izjavio je da se vlast boji onoga što će biti u septembru.

- Ne boji se ova vlast samo okupljanja na ulicama zbog navodno ekonomije, nego strahuje on onoga što će se desiti u septembru. Pa ako građani budu htjeli ispred Vlade ili Skupštine - neće moći. E to govori da je ova vlast pri kraju - rekao je Živković i upitao poslanike vlasti "Koji vam đavo treba da predlažete nešto što je proglašeno neustavnim".

Ukazao je da poslanici koalicije ZBCG ne učestvuju u raspravi, već su isturili PES da to čini umjesto njih.

- Sad vam kažem - ne uvodite sankcije, uvedite zatvorske kazne. Stisnite petlju. Stavite odredbu da je zabranjeno okupljanje. I ja ću prvi doći na to mjesto. Neće platiti ni oni ljudi na Kruševom ždrijelu ni niko drugi - mi ćemo biti prvi tamo. Pa dođite, izvedite snage bezbjednosti, tu partijsku policiju, a mi vam stojimo na crti - naglasio je on.

Seid Hadžić (PES) kazao je da nijedno pravo pa ni pravo na protest ne smije da poništava druga prava. 

Vasilije Čarapić (PES) kazao je da je cilj da se uvede red. On je ukazao na jedan protest koji se desio prije nekoliko dana, na najveći crnogorski državni praznik, i koji je, kako je kazao, unizio dostojanstvo tekovina Trinaestojulskog ustanka i tog praznika.

– To je protest koji je bio na Gorici, kada su određeni politički marginalci, Sašu Mujovića, akademika, čovjeka koji je bio dekan našeg najuspješnijeg fakulteta na Univerzitetu na Gorici, nazvali fašistom. Nazvati Sašu Mujovića fašistom je toliko pogrešno iz više razloga. Prije svega istakao bih da ta opaska, ta provokacija nema veze sa subjektivnim uvjerenjima Saše Mujovića, za koga svi znamo da nije fašista, već je ona izrečena isključivo zbog toga što je Mujović u političkoj koaliciji sa određenim političkim subjektom koji nije politički subjekt onih koji su to izjavili. Po toj logici, koja je pogrešna, svako ko nije uz one koji su to izjavili, je fašista. Po toj logici, svako ko nije član, recimo, konkretne partije koja je provocirala, to je SD, svako ko ne podržava njihovu politiku, je fašista. Po toj logici, imajući u vidu činjenicu da skoro niko u Crnoj Gori organski ne podržava politiku SD-a, onda smo svi mi fašisti po toj logici. Zbog toga je ta logika duboko pogrešna, jer na taj način generalizovati i nazivati nekoga fašistom samo zbog toga što je u koaliciji sa nekim je jako pogrešno. A posjetiću javnost da isti ti koji su Sašu Mujovića, akademika priznatog kova i nekoga koji je vodio naš najuspješniji fakultet, nazvali fašistom. Njima ne smeta da, recimo, u Budvi budu u koaliciji s nekim ko je predvodio grupu građana koji su došli ispred Skupštine Crne Gore da protestuju i zbog toga što će Vlada da podrži na Generalnoj skupštini i Ujedinjenih nacija rezoluciju o genocidu u Srebrenici – kazao je Čarapić.

Na izlaganje Čarapića javio se Branislav Nenezić, koji je kazao da da ne mogu da drže nikome časove ideologije.

– Što se tiče onoga što ste sve rekli, kolika istina je u svemu tome. Saša Mujović je univerzitetski profesor, ali, nažalost, i dalje nije akademik. Ne smijemo iznositi neistine. I kažem, sve što ste rekli, istina je kao to da je gospodin Saša Mojović akademik. A što se tiče svega ostalog, o ideologiji, govorite o svojoj ideologiji. Gospodine Čarapiću, vi ste do skoro bili odbornik u Skupštini glavnog grada. Da li ste prisutni, da li treba neko da vas probudi, ne izgleda, ali evo, građani Crne Gore, gospodin Čarapić je do skoro bio odbornik u Skupštini glavnog grada. Gdje je odbornik vaše partije prije nekoliko dana boravio I kakve poruke slao. I da li ćete vi, gospodine Čarapiću, ići u Hercegovinu,na parastos Draži Mihajloviću – upitao je Nenezić.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić istakao je da se radi o ograničenjima koja su nedopustiva u demokratskim vrijednostima.

– Cilj je da se parlamentarna većina obračuna sa građanskim buntom. Svaki zakonski pokušaj da se protest uguši je direktan udar na građanske slobode i pokazuju da nijesu spremni da rješavaju probleme za koje i sami imaju odgovornost. Niko ne boravi na magistarli zato što mu je tamo lijepo već iz nužde – kazao je poslanik DPS-a.

Nikolić je dalje u izlaganju kazao da se demokreatska vlast ne boji svojih građana.

– Kuda vodi zabrana okupljanja? Ograničiti to pravo znači osnovni stub demokratskog poretka i to je put ka autokratiji ne demokratiji. Demokrtaska vlast se ne boji svojih građana – rekao je pored ostalog Nikolić.

Najava uvođenja ovakvih zabrana suprotna je, ustvrdio je Nikolić, Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

- Donosite zakon koji se nije usudio da odnese ni (Aleksandar) Vučić u Srbiji iako je ta zemlja blokirana mjesecima. Riječ je ograničenjima koja su nedopustiva u demokratskim društvima. Cilj ovih mjera je da se parlamentarna većina politički obračuna sa građanskim buntom u atmosferi rastućeg nezadovoljstva zbog bezbjednosnih, ekonomskih, socijalnih i političkih i drugih odluka vlasti svaki zakonski pokušaj da se protest uguši predstavlja direktan udar na građanske slobode - istakao je šef kluba poslanika DPS-a.

Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ukazao je da se ovim izmjenama predlaže da odgovornost za proteste snose i oni koji pozivaju na okupljanje.

- Nekadašnji opozicionari i partije manje brojnih naroda koje su dio svake vlasti. Ajmo da pođemo prvo od nekadašnjih opozicionara: Padamo mi na pamet ne bi da ovo predlažem kad sam bio vlasti - jer je protivustavno. Pogledajte član 52 Ustava, uslove kad se može privremeno ograničiti sloboda okupljanja, postojeći Zakon koji je vrlo dobro to prepoznato u članu 6.. A vi dodajete odvijanje saobraćaja?! Đe vam je to uporište u Ustavu? Ko vam je dao pravo da član 52 Ustava Crne Gore, koji je definisao što su razlozi, vi uvodite nove kategorije? U postojećem Zakonu gdje kažete da su odgovorni organizatori okupljanja, vi kažete i oni koji pozivaju na okupljanje?! Đe vi živite, što se dešava s vama? Ovo nije „d" od demokratskog režima, ovo je klasična diktatura kakvu vi stvarate. Ko će da tumači ko poziva na okupljanje? Što dajete vruć krompir Upravi policije? Ko će da primijeni ovaj zakon? Kakvu poruku šaljete - kazao je Mugoša.

On je pitao i partije manje brojnih naroda gdje su danas.

- Nego pošto vi ne protestujete jer ste u svakoj vlasti, to se vas ne tiče.. - dodao je on.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da je DPS dok je bila u vlasti 2005. godine donijela zakon o javnim okupljanjima kojim je utvrđeno da se mirno okupljanje ne može održavati na putevima.

- Članom 10 je bilo definisano da se mirno okupljanje ne može održavati u blizini bolnica, vrtića, osnovnih škola, nacionalnih parkova, spomenika kulture, autoputevima, magistralnim i regionalnim putevima i na onima na kojima se ugrožava saobraćaj ako bi to, s obzirom na vrijeme, moglo ozbiljno ugroziti rad i kretanje većeg broja građana - naveo je Dragović.

I poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da je najveći paradoks to što ovakvo zakonsko rješenje predlažu oni koji su kao opozicija veliki dio svog političkog rada zasnivali upravo na ulici.

Ocijenio je i da je taktika većine da se ne javljaju za riječ, te da su nedorasli tome da rješavaju probleme građana zbog kojih oni izlaze na ulice.

- Zloupotrebe javnih okupljanja ima, logičnije je i da se neki protesti dese ispred Skupštine, ali nije rješenje da imamo ovakav zakon, kojim se krše temeljna prava građana na okupljanja. Najveći paradoks je da ovo predlažu oni koji su, kao opozicija, veliki dio političkog rada zasnivali na ulici. Ne mogu da vjerujem da će neke od tih kolega dići ruke za ovakav zakon - poručio je Mikić.

Dodao je da nikakve kazne ni zabrane neće spriječiti građane da protestuju.

- Pozivam vas da razmislite da li ćete podržati ovo. Nadam se da ćete se držati nekih principa koje smo zajedno imali dok smo bili opozicija. Nadam se da ste spremni da, pravo koje ste tada tražili za sebe, sada omogućite i drugima - naveo je Mikić.

Darko Dragović iz PES-a rekao je da je DPS sa koalicionim partnerima 2005. godine zakonom definisala da mirnih okupljanja ne može biti u blizini bolnica, vrtića, škola, nacionalnih parkova, spomenika, svim kategorijama puteva i na drugim mjestima "ako bi to, s obzirom na vrijeme, broj učesnika ili karakter okupljanja moglo ugroziti kretanje građana".

- To što nijeste ovaj zakon sproveli u djelo, to je drugo pitanje. Ustavni sud donio je kasnije odluku kojom su te odredbe stavljene van snage, jer nijesu u skladu sa evropskom praksom. I za to im je trebalo skoro 10 godina - dodao je on.

Duško Stjepović iz Demokrata kaže kako su slična zakonska rješenja na snazi u Hrvatskoj, Francuskoj i Danskoj.

- U nekim od tih država policija može narediti da se okupljanje održi na drugom mjestu ili obavijestiti organizatora o dodatnim uslovima za održavanje skupa, posebno kad postoji rizik od narušavanja javnog reda, uključujući i ometanje saobraćaja - dodao je on.

Poslanik DPS Nikola Janović kazao je da su poslanici većine zaboravili da kažu da u zemljama čije zakone čitaju postoji odgovornost.

- Direktno kršite Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Znate li vi kolike su prosječne plate u Crnoj Gori - pa kakvu poruku šaljete o tome da će kazne biti 2.000 eura? Za vas, po ovom zakonu, organizator skupa može biti i neki građanin koji na društvenim mrežama podijeli vijest o skupu - ocijenio je on.

Ne protestuju građani, dodao je on, ni na Cetinju, ni u Ulcinju, ni u Bijelom Polju zato što im je dosadno.

- Oni traže vašu odgovornost, koju nikako da vide. Danima se raspravljalo, povodom protesta kod Vile Gorica, jesu li krivi građani ili policija. Ali ne, krivi ste vi, jer vašim potezima huškate i provocirate ljude. Na šta vam je ličila ona pomrčina od dodjele Trinaestojulske nagrade. Pogledajte - tamo nije bilo državne zastave. Šta vi to radite, zašto provocirate građane na taj način? Zašto se čudite onda kad se dese protesti - upitao je on.

Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative rekao je kako je sve jasno i pozvao većinu da ne podržava zakon.

- Oni ljudi koji na Cetinju svakog dana izražavaju svoju bol, nijesu tamo ni iz obijesti, ni iz dosade, već iz velike muke. Uzeti su im najdraži. I pored svega - šta treba da se desi? Da vi ovo danas izglasate i pošaljete pendreke i biber sprejeve na njih?  Ja često prolazim tim putem i prilagođavam se, jer poštujem njihovu bol. A siguran sam, ako glasate za ovo, da će jednog dana na Ustavnom sudu pasti - rekao je Vuksanović.

Jedino što možemo, dodao je, jeste da odemo pred te ljude, stanemo mirno i ćutimo.

- Jer nijesmo im pružili pravdu i sve što im je trebalo biti pruženo. Možemo se kriti sad iza zakona i prebacivati odgovornost - ali, imamo ljude koji pate i koji će patiti cijelog života - kazao je on.

Poslanik DPS-a Oskar Huter je poručio da član 52 Ustava Crne Gore garantuje slobodu mirnog okupljanja.

- Građani su vas prozreli, građani će vas i prezreti. Kada govodim o ljudskim pravima treba podsjetiti Ombudsmana koji smnom mrtvijem spava, ali se čak i on oglasio i kazao da je ovo rješenje neustavno. Ovo je usmjereno protiv onih ljudi na Kruševom Ždrijelu. Dužan sam da prenem poruku jedne gospođe sa CT: 'Malo morgen godpodine Hadžiću!' Oni koji nemaju petlju da se suoče sa građanima Prijestonice se žele sakriti i uteći od odgovornosti. Ima li jednoga među vama, potpisnicima, da je smogao snage, empatije i poštovanja da pođe i da porazgovara sa njima, da ih pita šta oni tamo rade. Da nije ko pitao te ljude, koji i na žaropeku i po snijegu, traže odgovornost - rade li to iz dokonosti ili za neki ćar? Ko im ne vjerovao, iz njihove čaše pio - poručio je on.

Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad kazao je kako zakonsko rješenje nije usmjereno protiv građana Cetinja.

- Podsjetiću vas da smo ranije imali proteste radnika Košute, da smo imali blokadu Sozine, graničnog prelaza prema Hrvatskoj, blokadu kod Šavnika, pa protest Podgoričana iz park šume Zagorič, pa malinara na sjeveru... Kad kažete da Vlada treba da izađe u susret ljudima koji protestuju - nijesu sva pitanja iz domena Vlade, već i pravosuđa, parlamenta, privrednih društava...

Manipulacija je kad kažete da se ovim guše protesti. Pa protesti su ustavno pravo i ono je zagarantovano, kao i pravo ljudi na slobodno kretanje - dodao je Laković.

*

Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predložila je grupa poslanika vladajuće većine.

U predlogu izmjena Zakona navodi se da je njihovo donošenje uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi.

„Dopunom člana 6 precizira se zabrana održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja", piše u predlogu izmjena zakona.

Time se, kako se dodaje, jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje.

Grupa poslanika vladajuće većine u obrazloženju je navela da izmjena ima za cilj preciznije definisanje pojma organizatora javnog okupljanja, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona.

„Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrožavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost", piše u predlogu.

Kako se navodi, na taj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život gradana.

„Takođe, izmjenom člana 34 pojačava se odgovornost vođe okupljanja kroz povećanje novčanih kazni i uvođenje dodatne obaveze da se obezbijedi nesmetan saobraćaj i sloboda kretanja", piše u obrazloženju.

Navodi se da se time jasno postavljaju granice lične i kolektivne odgovornosti u vršenju prava na okupljanje, uz očuvanje javnog interesa.

„Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema", navela je grupa poslanika u obrazloženju predloga.

Prema njihovim riječima, izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana.

Iz nevladinog sektora ocijenili su da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i zaobilaženje demokratskih procedura.

Oni smatraju da je zabrinjavajuće što je taj zakonski predlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava