
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović očekuje da se lideri parlamentarnih partija odazovu pozivu na sastanak koji je zakazan za 8. jul i da budu konstruktivni u rješavanju otvorenih pitanja, jer bez imenovanja VDT-a i izbora novih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta Crna Gora ne može napredovati kao država, niti može ispunjavati svoje obaveze na putu ka EU.
Đurović je u intervjuu za „Dan“ istakla da je od ključne važnosti da svako preuzme svoj dio odgovornosti jer se ne smije desiti da bilo ko dovede u pitanje održavanje izbora u oktobru i da zarad svojih partijskih interesa blokira izborni proces, kao i ukupno funkcionisanje države.
●Najavili ste za 8. jul početak međupartijskog dijaloga o imenovanju VDT-a, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta. Javnost očekuje od Vas da pospješite taj dijalog, a to ste u više navrata i najavljivali. Očekujete li da on bude uspješan?
Od dana kada sam preuzela funkciju predsjednice Skupštine Crne Gore kao svoj ključni prioritet postavila sam pokretanje i podsticanje parlamentarnog dijaloga o krupnim problemima sa kojima se u dugom vremenskom periodu suočava naš pravosudni sistem. Imenovanje VDT-a, izbor novih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika jesu pitanja koja zahtijevaju pojačanu pažnju svih društvenih aktera, naročito donosilaca odluka i lidera parlamentarnih partija u Crnoj Gori. Bez jasnih rješenja u ovom domenu, Crna Gora ne može napredovati kao država, niti može ispunjavati svoje obaveze na putu ka EU.
Iz tih razloga, pozvala sam predsjednike parlamentarnih partija na dijalog o ovim pitanjima u petak, 8. jula. Očekujem da će se svi lideri parlamentarnih partija koje u svojim agendama imaju evropsku perspektivu Crne Gore odazvati pozivu na ovaj vrlo važan sastanak i dati konstruktivan doprinos rješavanju otvorenih pitanja u Crnoj Gori. U tom smislu, nadam se da ćemo sa tog sastanka izaći sa pozitivnim rezultatom, koji će doprinijeti poboljšanju sveukupne situacije u našoj državi.
●U Crnoj Gori će 14. jula biti održan jedanaesti sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, koji se prvi put održava u našoj zemlji. Da li to može biti dodatni motiv za postizanje dogovora?
Velika je čast za Crnu Goru što će se jedanaesti sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje održati u našoj zemlji. To je prvi put da se ovaj sastanak organizuje van granica EU i to predstavlja ogromnu satisfakciju za Crnu Goru, podsticaj da nastavimo dosadašnjim putem i priznanje naših rezultata u procesu evropskih integracija.
Održavanje ovog važnog događaja u Podgorici vidim kao izuzetno pozitivan signal iz Brisela i svih država članica EU, koji moramo iskoristiti da ubrzamo našu evropsku perspektivu. Naravno, ovaj sastanak predstavlja i dodatnu obavezu da budemo proaktivni, hrabri i odlučni u rješavanju pitanja koja se odnose na reformu pravosudnog sistema, kao i drugih problema, kojih nije malo. Sigurna sam da su svi politički akteri toga svjesni i da shvataju koliko je značajno da što prije isporučimo rezultate koje od nas traži EU.
●Da li održavanjem sjednice Savjeta za stabilizaciju u Podgorici EU na jedan specifičan način šalje signal da ističu svi rokovi za ispunjavanje naših obaveza?
Ne bih rekla da nam EU šalje signal ili upozorenje da nam ističu svi rokovi za ispunjavanje obaveza u procesu pridruživanja evropskoj porodici naroda. Naravno, svjesna sam činjenice da su očekivanja zvaničnika EU od Crne Gore velika i da je novoj parlamentarnoj većini i 43. Vladi data jedinstvena šansa da preduzmu potrebne korake u pravcu deblokade našeg EU puta. U skladu s tim, kao predsjednica Skupštine radim sve što je u mojoj moći da doprinesem tom ključnom cilju koji smo postavili i očekujem pomoć i doprinos svih parlamentarnih partija u tom smislu.
Proces evropskih integracija je zajednička priča svih nas i svi se moramo maksimalno uključiti kako bismo postigli dobre rezultate i ispunili zadatke koji stoje pred našom državom.
To smo, prvenstveno, dužni našim građankama i građanima. Ipak, da budem u potpunosti jasna, sigurna sam da je ovo posljednja šansa Crne Gore da kao predvodnica u pregovaračkom postupku postane i prva naredna članica EU. Sve drugo bi vodilo u višegodišnju agoniju bez perspektive.
●Opet taj 30. jul, kao neka crvena linija preko koje ne bismo smjeli preći. Već od 13. septembra Ustavni sud ostaje bez kvoruma jer jedan sudija ide u penziju. Može li se obezbijediti većina od najmanje 54 poslanika da 30. jula bude izabran barem jedan sudija Ustavnog suda?
Već duže vrijeme ukazujem na neodrživo stanje u Ustavnom sudu i upozoravam da se on nalazi na ivici kvoruma. Ukoliko do 13. septembra ne izaberemo novog sudiju umjesto Miodraga Iličkovića, koji tada stiče uslov za odlazak u penziju, Ustavni sud će ostati bez potrebnog broja sudija i neće moći dalje da funkcioniše.
To je izuzetno složena situacija, naročito kada se uzme u obzir činjenica da su za 23. oktobar zakazani lokalni izbori u velikom broju opština, te da u tom slučaju Ustavni sud neće biti u mogućnosti da djeluje kao posljednja instanca u izbornom procesu i da donosi odluke koje su bitne za ishod samih izbora.
Od ključne je važnosti da svako preuzme svoj dio odgovornosti. Crnoj Gori se ne smije desiti da bilo ko dovede u pitanje održavanje izbora u oktobru i da zarad svojih partijskih interesa blokira izborni proces, kao i ukupno funkcionisanje države.
Takođe, tu su i brojne posljedice koje će trpjeti građani Crne Gore koji neće moći da ostvaruju svoja prava pred Ustavnim sudom.
Zbog toga još jednom pozivam sve političke aktere da damo maksimalan doprinos da u što kraćem roku riješimo ovo pitanje i da izbjegnemo blokadu tako važne pravosudne institucije kao što je Ustavni sud.