Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon učešća na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji saopštio je da nakon zvanične posjete Bugarskoj stiže u Crnu Goru, kada će DPS predstaviti svog kandodata za predsjedničke izbore. Istakao je da će Demokratska partija socijalista obaviti razgovore i sa tradicionalnim koalicionim partnerima.
- Da pripremimo tu kandidaturu tako da ona sa svih strana bude podržana u cilju postizanja maksimalno mogućeg rezultata, naveo je Đukanović
Transkript razgovora prenosimo integralno:
Predsjedniče, i SAD i EU su ponovili da Ukrajina ima bezrezervnu podršku. Međutim, Vi ste na sastancima htjeli da vratite region u fokusu, da kažete da j zbog ovog velikog fokusa na Ukrajinu region pod destabilizacijom. Da li je to možda Vaša poruka sa Minhenske bezbjednosne konferencije?
Đukanović: Prije svega, htio bih da ukažem na značaj Minhenske bezbjednosne konferencij. Okolnost da je to tradicija koja traje već duže od pola vijeka govori da je s razlogom Minhenska bezbjednosna konferencija postala platforma broj jedan na kojoj se razgovara o najvažnijim političkim i bezbjednosnim pitanjima Evrope i svijeta. Zato sam zadovoljan da Crna Gora u kontinuitetu ima svoje mjesto na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Tako je bilo nakon obnove nezavisnosti kada smo ovdje željeli da učinimo Crnu Goru kao novu nezavisnu državu vidljivom, tako je bilo kada smo promovisali svoju ambiciju da budemo dio NATO-a, tako je danas kada se Evropa opet suočava sa ratom na svojoj teritoriji, sa nesumnjivim refleksijama na kvalitet stabilnosti na ZB, zato smo tu i s obzirom da je logično osnovna tema bila agresija Rusije na Ukrajini onda je opet, rekao bih, potpuno logično da kao predsjednik jedne zapadno-balkanske države ukažem na, ne bih rekao potencijalne, nego na izvjesne, gotove, vidljive refleksije i posledice agresije na Ukrajinu na zemlje ZB. Ko danas ne vidi da je ZB zapravo teritorija na kojoj se razvija taj master plan ruske agresije na evropsko jedinstvo i na evropski sistem vrijednosti, taj nije u stanju geopolitički razmišlja. Danas Rusija želi da zadrži određene konflikte u našem regionu kao zamrznute konflikte da bi na taj način pojačala potrebu svog prisustva ali nažalost sa platforme koja je potpuno suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti.
Da je tako, Crna Gora može da svjedoči jer Crna Gora ima iskustvo iz 2016. godine iz istog ovog filma. Dakle, Rusija nastavlja sa svojom agresijom na evropski sistem vrijednosti, pokušava da odvrati sve zapadno-balkanske države od daljeg napretka na evropskom i euroatlanskom putu, i to je zato velika opasnost i zbog toga postoje i već gotove, izvjesne posledice u našem regionu. To je nešto na šta treba stalno opominjati donosioce ključnih odluka na euroatlanskom prostoru. Meni se čini da je EU danas zaista kvalitetno ujedinjena u suprotstavljanju ruskoj agresiji kada je u pitanju Evropa, ali ne bih rekao da do kraja razumije da određena ponašanja u regionu ZB su zapravo kopija ruskog ponašanja u njihovom region i zbog toga se u odnosu na takva ponašanja ne pozicionira na odgovarajući način koji će biti pravi doprinos punoj stabilnosti, nastavku reformi i daljoj evropeizaciji ZB. To su bile moje poruke u razgovoru sa svim sagovornicima, bilo da je riječ o bilateralnim sastancima, bilo da je riječ o okruglim stolovima i panelima koji su su se doticali pitanja ZB.
Koristim priliku da kažem da je bio veoma bogat kalendar bilateralnih susreta. Imao sam sastanke sa predsjednicama Slovenije i Moldavije, sa predsjednicima vlade Estonije i Hrvatske, sa specijalnim izaslanicima za ZB, specijalnim izaslanikom Velike Britanije i EU, sa američkom senatorkom Šahin, sa predsjedavajućim izvršnim direktorom Američke nacionalne zadužbine za demokratiju Dejmonom Vilsonom, i mnoštvo drugih susreta na margini razgovora koji su ovdje vođeni. Zaista mislim da je ovo vrijeme dobro iskorišćeno i da je Crne Gora i ovogodišnju konferenciju iskoristila da se na odgovarajući način pozicionira na političkoj i bezbjednosnoj mapi Evrope.
Da li je na sastanku sa predsjednicom Moldavije bilo riječi o njenoj poslednjoj izjavi o crnogorskim državljanima koji su, kako je ona rekla, učestvovali u državnom udaru u toj zemlji uz pomoć Rusije? Da li ste to pominjali?
Đukanović: Naravno. Da kažem da je to na neki način bila, makar s moje strane, i dodatna inspiracija za susret. Želio sam svakako da se sretnem sa predsjednicom Moldavije, to je zemlja koja je u međuvremenu postala kandidat za članstvo u EU. To je bio razlog i da im čestitam i ponudim saradnju, ali neposredno prije Minhenske bezbjednosne konferencije pojavila se i ova informacija i želio sam svakako da u neposrednom razgovoru razjasnimo o čemu se radi. Čini mi se da nikakvo objašnjenje nije bilo potrebno. Oni koji jako dobro znaju kroz kakvo iskustvo je prošla Crna Gora 2016. godine znaju da Crna Gora ne može biti dio takvih destruktivnih i destabilizujućih planova namijenjenih nezavisnim, suverenim evropskim državama.
Predsjednica Moldavije je ponovila samo ono što smo zapravo već čuli, da je riječ o obavještajnim podacima koji potiču iz Ukrajine, da nema nikakvih ni naznaka da država Crna Gora i državni organi, institucije na bilo koji način u tome učestvuju. Dakle, riječ može biti jedino o tome da neki neodgovorni pojedinci pristaju možda da budu zloupotrijebljeni, da budu dio nekih paravojnih, parapolicijskih, terorističkih ili bilo kakvih organizacija koje bi se stavile u službu ruskih interesa za destabilizaciju susjednih država. Ne vjerujem da nas to može posebno iznenaditi. Mi znamo da jedan dio građana Crne Gore, baš kao i jedan dio građana drugih država regiona, nažalost, dnevno demonstrira da podržava rusku agresiju, tako da neće nas iznenaditi ako se neki takav pojedinac nađe u destrukciji i van Crne Gore i van našeg regiona. Ono što je jako važno i o čemu smo se složili moja koleginica i ja, da je potrebno da blagovremeno razmjenjujemo informacije upravo tom linijom kojom ih dobijamo. Dakle, bilo bi još korisnije da su obavještajne službe brzo razmijenile podatke da bismo onda mogli da povedemo akciju na identifikaciji eventualnih tih ljudi, i da mi obavimo svoj dio posla, naš dio posla je da spriječimo naše ljude da učestvuju u bilo kakvoj destrukciji, bilo kakvim terorističkim napadima ili bilo kakvim pokušajima državnih udara sa kojima, nažalost, Crna Gora ima neposredno iskustvo.
Juče ste za DW kazali da još nijeste odlučili da li ćete se kandidovati za predsjedničke izbore. Sinoć je DIK odbio kandidaturu Milojka Spajića. Može li to na neki način uticati na Vašu odluku i kada će javnost saznati ko će biti kandidat DPS-a?
Đukanović: Već sam kazao da ćemo veoma brzo tu odluku donijeti. Ona bi vjerovatno već bila donešena da ja nijesam ovdje gdje sam. Sjutra je moja zvanična posjeta Bugarskoj. Nakon što se vratim, nemam prečeg posla nego da obavimo taj dio završnih aktivnosti na određivanju kandidata za predsjedničke izbore, u DPS-u. Naravno, da obavim razgovore i sa našim tradicionalnim koalicionim partnerima i da pripremimo tu kandidaturu tako da ona sa svih strana bude podržana u cilju postizanja maksimalno mogućeg rezultata.
Želim da vas uvjerim da svako ko sada u proceduri određivanja kandidata u DPS-u, pokušava da pronađe razlog za pokazivanje svoje veće važnosti, griješi. Dakle, svako ko danas spočitava DPS-u kako oklijeva sa određivanjem kandidata da bi vidio ko će biti protivkandidat, griješi. Nema ništa od toga. Prosto, mi smo i na ovim izborima kao i na onim prije pet godina do kraja ozbiljno, pažljivo sagledavali sve aspekte te izborne utakmice trudeći se uvijek da damo kandidata koji će imati najviše šansi da pobijedi na tim izborima.
Drugo, kada su u pitanju ostale kandidature, možemo se ljutiti na ovaj ili onaj državni organ, u ovom slučaju na MUP ili na DIK, to nema nikakvog smisla. Mislim da moramo na svakom konkretnom pitanju pokazivati svoju iskrenu namjeru da uspostavljamo pouzdaniju vladavinu prava u našoj zemlji. To znači da bespogovorno poštujemo Ustav, bespogovorno poštujemo zakone koji su na snazi a ne da ih poštujemo do trenutka dok ne diraju naše interese, a kad dirnu naše interese onda se trudimo da pronađemo razloge i da opravdamo izuzetak. To nije dobar prilog unapređenju vladavine prava, to nije dobar prilog demokratskom razvoju naše zemlje. Što se mene tiče, i kao predsjednik države i kao predsjednik vladajuće partije nikada neću poseći za takvim rezonovanjem. Vidjeli ste to uostalom i u nekoliko slučajeva koji su se događali tokom prethodnih mjeseci kada smo imali, rekao bih, sistematske atake i na pravni sistem Crne Gore, na ustav Crne Gore, sistematske atake ne ono što je dostignuti nivo harmonizacije crnogorskog pravnog sistema sa evropskim akijem. Mislim da moramo poštovati zakone koje smo donijeli, moramo poštovati ustavne nadležnosti državnih organa da odlučuju o pitanjima za koja su ovlašćena. Danas licitirati sa tim ima li nadležnosti DIK u izbornom postupku? A o čemu drugom ona može imati nadležnost nego o izbornom postupku. Ona je ta koja sudi da li će kandidatura svakog od kandidata biti usklađena sa pravnim sistemom Crne Gore. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se odmah obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklanjamo onom rezonovanju vladavina prava, da, dotle dok ne dira u moj interes. Ja mislim da to nije dobar prilog odgovornoj politici Crne Gore i vjerujem da na taj način ipak svako od nas svojim postupcima sebe najbolje legitimiše pred crnogorskom javnošću.
