Skupština Crne Gore nastaviće sa radom, kazala je predsjednica parlamenta Danijela Đurović, dodajući da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika definisano da mandat poslanicima prestaje sa konstituisanjem novog skupštinskog saziva. Đurović je to kazala novinarima u parlamentu nakon otvaranja izložbe "Pričam ti priču".

Upitana kako komentariše mišljenja nekih pravnika da nakon donošenja ukaza o raspuštanju po sili zakona i Ustava prestaje mandat poslanicima, ona je rekla da upravo Zakon o izboru odbornika i poslanika jasno kaže da mandat poslanicima prestaje sa konstituisanjem novog saziva parlamenta nakon izbora.

– Poslanici su u potpunosti u mandatu sve dok ne bude konstituisan novi saziv nakon izbora. Prema tome, apsolutno ne stoji ta teza – navela je Đurović.

Ona je ukazala da je to praksa i u nekim drugim državama, i to članicama Evropske unije.

– Postavila bih pitanje upravo stručnoj javnosti, da mi kažu, s obzirom na to da su 2. aprila izbori za predsjednika države, pred kim će i gdje će novi predsjednik položiti zakletvu i kako će započeti mandat ako parlament ne radi – navela je Đurović.

Istakla je da parlament možda ne bi donosio budžet da je kraj godine.

Iz opozicije razmatraju da ne dolaze na sjednice Skupštine, zbog toga što je, kako nam je rečeno, raspuštena ukazom predsjednika. Oni će najvjerovatnije doći u parlament tek nakon vanrednih parlamentarnih izbora, koji su 11. juna.

Osnivač "Preokreta" Srđan Perić kazao je za "Dan" da smo došli u poziciju da svako Ustav tumači kako želi, a da je samovolja doživljena kao jedini moguć način vladanja.

– I nebitno je ko šta neustavno uradi – donese zakon ili raspusti Skupštinu – red u pravnom poretku i njegovo jedinstvo je narušeno i biće jako teško povratiti ga jer je usvojena praksa da je to nužnost funkcionisanja izvršne vlasti. Trebaće nam godine da vratimo stvari u životan pravni okvir. Da konkretizujem: većina je usvojila sporne izmjene Zakona o predsjedniku na koji se indikretno aktuelni predsjednik u naznakama i poziva, pa onda ta ista većina proziva predsjednika jer je prekršio Ustav primjenjujući zakon koji su oni donijeli. I mi sada treba da razlažemo šta je tu ustavno, a šta neustavno – navodi Perić.

Dodaje da mi imamo temeljni problem sa neodgovnošću za svoje djelovanje i potcjenjivanjem građana da razumiju šta se zapravo dešava.

– Pošto je u toku igra za politički plijen, u toj opštoj grabeži prvo strada ono što bi trebalo da nas sve čuva na istovjetan način – Ustav i zakoni. Kada vas ništa ne obavezuje, vi vladate samovoljom u kojoj se više ne pravi razlika između raspuštanja Skupštine i skraćenja njenog mandata, između ingerencija zakonodvane i izvršne vlasti, a o primjerenosti da ne govorimo – da bi ona postajala, za nju je ipak potrebno da poštujete norme. Šta kome može pasti da radi u takvom ambijentu i šta može pomisliti da mu ide na korist, kod ljudi neopterećenih znanjem nemoguće je predvidjeti – zaključuje Perić.