Problem Janovićevog dvojnog državljanstva, crnogorskog i hrvatskog, riješen je u rekordnom roku, daleko od očiju javnosti i u potpunoj tišini. Ekspresno je obezbijeđen njegov otpust iz hrvatskog državljanstva, mimo standardnih procedura koje zahtijevaju višemjesečne provjere.
Podsjećamo da zakon zabranjuje da direktor ANB-a ima strano državljanstvo, što je potencijalno moglo onemogućiti Janovićevo imenovanje. Kako saznajemo, čitav proces bio je povučen iz javne sfere, nakon pouke izvučene iz iskustva premijera Spajića, koji se suočio s velikim problemima zbog svog dvojnog državljanstva (srpskog i crnogorskog) kada se kandidovao za predsjednika Crne Gore. Janovićev slučaj, očigledno, odrađen je diskretno i uz podršku hrvatskih diplomata u Crnoj Gori, kako bi se izbjegla slična kontroverza. Ipak, ova operacija upućuje na logično pitanje: da li su institucije Crne Gore zadužene za zaštitu nacionalnih interesa ili za zaštitu ličnih političkih kalkulacija?
Hrvatska, koja u posljednje vrijeme, nakon donošenja rezolucije o Jasenovcu, postavlja prepreke Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, isturajući bilateralna pitanja ispred evropskih vrijednosti, ovog puta je zdušno sarađivala s Vladom Crne Gore. Nevjerovatno je da su crnogorske vlasti, čini se, više truda uložile u to da Janović dobije otpust iz hrvatskog državljanstva nego u popravljanje odnosa sa tom susjednom državom.
Međutim, kada je u pitanju otvaranje puta za imenovanje direktora crnogorske obavještajne službe, saradnja je bila efikasna i bez zastoja. Ostaje da se vidi da li je ovaj slučaj presedan u odnosima Hrvatske i Crne Gore. Ipak, ostaje gorak utisak da je politička pragmatika i ovog puta trijumfovala nad principima.
Janović se bavio privatnim biznisom. On je suvlasnik kompanije "Gvardia", koju je, prema medijskim navodima potkrijepljenim izvodima iz Centralnog registra privrednih društava, osnovao sa bezbjednosno interesantnim licem Matom Boškovićem, čija imovina je prije sedam godina pretresana u akciji usmjerenoj protiv "škaljarskog" i "kavačkog" klana. Ta kompanija osnovana je 2006. godine.
Zato treba vjerovati, i građani treba da se tome nadaju, da Janović nije prošao bezbjednosnu provjeru, jer ako jeste, neko je to uradio neprofesionalno, jer on nije mogao da je prođe ni u biznisu, a ni privatno. To dobro znaju i oni koji su ga postavili na mjesto direktora ANB-a.
Pitanje je šta ga je preporučilo za jednu od najosjetljivijih funkcija u državi. Kritičari ističu da Janović u svojoj biografiji nema značajnijih postignuća koja bi ga izdvajala kao ključnog kandidata za direktora ANB-a. Njegovo imenovanje stoga izaziva dodatne sumnje u političke kalkulacije koje stoje iza ovog procesa.
