Bolnica u Dobroti / -Arhiva

Djecu sa mentalnim oboljenjima šalju u inostranstvo

Statistika kaže da su posttraumatski stresni poremećaj, napadi panike, opsesivno kompluzivni poremećaji i generalizovani anksiozni poremećaj u porastu za oko 30 do 40 odsto, ističe psiholog Doma zdravlja Podgorica Anđela Golubović

U Crnoj Gori i dalje ne postoje potpuni uslovi za liječenje pacijenata, posebno djece sa mentalnim poremećajima jer Klinički centar i Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru nemaju adekvatne prostorne i kadrovske kapacitete za zbrinjavanje oboljelih. Ombudsman je u godišnjem izvještaju koji je objavljen ovog mjeseca upozorio da ne postoje uslovi za formiranje dječje klinike za psihijatriju zbog čega se pacijenti kojima je potrebno stacionarno liječenje upućuju u države regiona.

Inače, u maju se obilježava mjesec mentalnog zdravlja.

Prema Strategiji unapređenja mentalnog zdravlja do 2023. godine sve bolnice u Crnoj Gori raspolažu sa ukupno 310 kreveta za liječenje psihijatrijskih pacijenata. Od toga bolnica u Kotoru raspolaže sa 237 kreveta, dok klinika za psihijatriju Kliničkog centra raspolaže sa 40 kreveta, Opšta bolnica Nikšić sa 26, a OB Bijelo Polje sa sedam kreveta. Kapacitet bolnice u Kotoru je 237 postelja, dok se prosječan broj pacijenata na hospitalnom tretmanu kreće od 250 do 280. Iako je najavljena izgradnja zatvorske bolnice i nove Klinike za psihijatriju, takvi projekti još nijesu započeti. Iz te ustanove juče nam nijesu odgovorili na pitanja o trenutnoj situaciji i kapcitetima za pacijente.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u godišnjem izvještaju ističe da je radeći na pojedinačnim slučajevima tokom 2021. godine, kao i prateći ostvarivanje prava djece generalno, nažalost konstatuje da još uvijek nema pomaka na uspostavljanju kapaciteta za bolničko liječenje djece sa psihičkim problemima.

– Zbog određenih problema pojedinoj djeci je neophodna i pomoć ljekara odgovarajuće struke – psihijatra, a koju zbog nedostatka kapaciteta u Crnoj Gori, kao i kadrova odgovarajuće struke, jedno vrijeme uopšte nijesu mogla dobiti. Ministarstvo zdravlja ističe da je problem kako sistemski, tako i višegodišnji, i da još uvijek nema uslova za formiranje Klinike za psihijatriju gdje bi dječja psihijatrija imala poseban ulaz, prostor, kadar i opremu koja bi zadovoljila potrebe, te da nijesu u mogućnosti da relizuju smještaj djece sa psihijatrijskim problemima. Pacijenti, ove dobi, kod kojih postoji potreba za stacionarnim tretmanom, upućuju se na liječenje u ustanove u okruženju. Zaštitnik izražava zabrinutost zbog stanja u oblasti zdravstvene zaštite i pasivnosti državnih organa u pronalaženju načina za nužnu hospitalizaciju djece koja ispoljavaju psihijatrijske probleme, iako na to ukazuje u dugom vremenskom periodu i u odnosu na konkretne slučajeve. Zaštitnik je dao preporuke Vladi i nadležnom ministarstvu radi rješavanja ove problematike – navode u izvještaju.

Ne postoji podatak koliko se novca izdvaja za mentalno zdravlje

Šišovićeva navodi da iskustva sa terena ukazuju na neadekvatnu brigu o populacijama koje su u povećanom riziku za razvoj mentalnih izazova i u javnosti nemamo konkretnijih podataka o rasprostranjenosti problema mentalnog zdravlja.

– Za sada ne postoje precizni podaci o sredstvima koja se izdavajaju za oblast mentalnog zdravlja, ali je činjenica da su ona nedovoljna i da je neophodno unaprijediti budzetsko planiranje i realizaciju budzeta u ovoj oblasti. Ovdje, prije svega, mislimo na povećanje kadrovskih kapaciteta, izgradnju dugo planirane klinike za psihijatriju kao i uspostavljanje regionalnog balansa kada je u pitanju dostupnost servisa podrške mentalnom zdravlju. Ono što nas jako brine jeste činjenica da su programi za hospitalizaciju i liječenje maloljetnika u Crnoj Gori veoma limitirani a često i nepostojeći a sve je češće je pomoć potrebna upravo mladima – pojašnjava Šišovićeva.

Psiholog u Domu zdravlja Podgorica Anđela Golubović kazala je juče za "Dan" da je došlo do porasta stresnih, anksioznih i napada panike za oko 30 do 40 odsto.

– Na naučnim skupovima se sve više govori o eho pandemiji, odnosno o porastu određenih psihijatrskih sindroma nakon pandemije. Statistika kaže da su posttraumatski stresni poremećaj, napadi panike, opsesivno kompluzivni poremećaji i generalizovani anksiozni poremećaji u porastu za oko 30-40 odsto. Anksioznost i depresiju često prati posttraumatski stresni poremećaj, a poremećaj se manifestuje kroz subjektivni osjećaj emocionalne tuposti, košmarne snove i neprestano proživljavanje traume putem flešbekova ili slika. Adolescenti koji su po prvi put izgubili člana familije, javljaju se zbog posttraumatskig stresnog poremećaja i traže psihološki suport. Pacijenti sve više dolaze i žale se na bol i nelagodu u grudima, znojenje, lupanje i ubrzan rad srca, vrtoglavicu, strah od ludila ili strah od smrti. Svi ovi poremećaji posledica su svakodnevnog hroničnog stresa i potisnutih, neizraženih emocija i osjećanja – ističe Golubović.

Programska direktorka u CAZAS-u Sanja Šišović ocijenila je juče za "Dan" da Crna Gora ima limitarane resurse za liječenje i smještaja pacijenata sa psihijatrijskim poremećajima.

– Takođe, usluge koje su dostupne u javnom zdravstvu su ograničene i često je potrebno finansirati psihoterapiju iz svog dzepa a to ne smijemo dopustiti. Strategija za mentalno zdravlje navodi limitirane resurse sistema za borbu protiv sve više rastućih brojki pacijenata iz oblasti mentalnog zdravlja svake godine. Pored ograničenja koja se tiču tehničkih kapaciteta i ljudskih resursa, Strategija ističe limitirane rezultate u prevenciji mentalnih oboljenja, nepostajanje brzog odgovora, neadekvatnu saradnju među različitim pružaocima usluga, kao i nejednake opcije za prevenciju i tretman za pacijente u različitim regijama/gradovima u zemlji. Ipak, zbog ograničenih kapaciteta javno-zdravstvenog sistema, ograničenjima prouzrokovanim mjerama za suzbijanje pandemije, veliki broj ljudi nije uspio da dobije na vrijeme potrebnu psihološku podršku tokom pandemije – kaže Šišovićeva.