Crna Gora je postigla određeni napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), ali je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima i potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje tog zabrinjavajućeg pitanja, ocijenjeno je u izvještaju Evropske komisije (EK). U tom izvještaju, koji je juče u Briselu predstavio evropski komesar za pregovore o pridruživanju Oliver Varhelji, navodi se da su u pogledu političkih kriterijuma period između dva godišnja izvještaja obilježile tenzije i nepovjerenje između političkih aktera i nizak nivo povjerenja u izborni okvir..
Kristina Oana Popa juče u EU info centru u Podgorici uručila glavnom pregovaraču Aleksandru Drljeviću, naša država nije ostvarila nikakav napredak u oblasti ostvarivanja slobode medija, a ni u rasvjetljavanju nekih ključih afera.
– Nije bilo novih pomaka u ostvarivanju političkog i pravosudnog epiloga navodne zloupotrebe javnih resursa za partijske političke svrhe koje su se dogodile 2012. godine (afera „Snimak“). U decembru 2019. godine, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv važnog zvaničnika DPS-a za pranje novca u aferi „Koverta“. Optužnica uključuje još šest osoba za koje se sumnja da su stvorile kriminalnu organizaciju i bavile se pranjem novca. Politički i pravosudni epilog još nije ostvaren. Ovi slučajevi zahtijevaju vjerodostojan, nezavisan i djelotvoran institucionalni odgovor – piše u izvještaju Evropske komisije.
Ocijenili su da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja djeluje pod novoimenovanim rukovodstvom, nastavila da jača aktivnosti na izgradnji kapaciteta i tehničkoj pomoći.
– Međutim, ostali su izazovi vezani za njenu nezavisnost, postavljanje prioriteta, selektivan pristup i kvalitet njenih odluka – smatraju u EK.
Po njihovom mišljenju, ASK tek treba da pokaže proaktivan pristup u svim oblastima koje potpadaju pod njen mandat, uključujući i zaštitu za uzbunjivače, kontrolu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja i nadzor lobiranja.
Kako je ocijenjeno u izvještaju, pravno, institucionalno i finansijsko okruženje pod kojim djeluju organizacije civilnog društva nešto je poboljšano, posebno pravila o državnom finansiranju nevladinih organizacija.
– Istinsko uključivanje organizacija civilnog društva u procesu donošenja politika u praksi nije dovoljno obezbijeđeno. Sve restriktivnije u mjere u oblasti slobode pristupa informacijama i dalje zabrinjavaju – poručili su iz EK.
Konstatovano je da primjena važećeg zakona o slobodnom pristupu informacijama nije pomogla da se povećaju odgovornost i transparentnost javnih službe.
– U 2019. godini, ukupan broj zahtjeva za pristup informacijama bio je 5.409 (2018. bio je 6.080) i podnijet je 3.531 prigovor (2018. je podnijeto 3.248). Proces revizije zakona započeo je u proljeće 2019.godine, ali je to stavljeno na čekanje zbog izbijanja pandemje Kovid-19. Crna Gora mora osigurati da pravni propisi i postupanje u praksi budu u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima u ovoj oblasti – navodi se u izvještaju.
Evropska komisija je ocijenila da Crna Gora nije ostvarila napredak u pogledu slobode izražavanja.
– Iako je došlo do napretka u zakonodavstvu o medijima, to je zamagljeno hapšenjima i postupcima protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koje su postavili ili dijelili na društvenim mrežama tokom 2020. godine. Važni stari slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući i ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnih novina „Dan“ 2004. godine i istragu o pucanju na novinara iz 2018. godine. I dalje ostaje zabrinutost zbog postupanja nacionalnog javnog emitera RTCG u vezi sa nezavisnošću i profesionalnim standardima. Medijska scena je i dalje visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje su slabi. Sve veći obim dezinformacija širom regiona dodatno polarizuje društvo u periodu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje – piše u izvještaju.
Evropska komisija je izrazila zabrinutost zbog načina na koji je tumačen Ustav kada je dozvoljeno da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i treći put bude izabrana na tu funkciju.
– Odluka Sudskog savjeta da ponovo imenuje sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda na treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja Sudskog savjeta po pitanju slova i duha ustavnog i zakonskog okvira koji ograničava imenovanja na najviše dva mandata, kako bi se spriječila prekomjerna koncentracija moći unutar pravosuđa. To nije u skladu sa preporukama Savjeta Evrope/GREKO o nezavisnosti sudstva, imajući u vidu da se od Crne Gore očekuje da ispoštuje sve to kako ne bi ugrozila ranija dostignuća u reformi pravosuđa – navodi se u izvještaju.
Konstatovano je da privremeni parlamentarni odbor za reformu izbornog zakonodavstva nije završio rad zbog nedostatka kvoruma i da su parlamentarni izbori 30. avgusta sprovedeni u uglavnom nepromijenjenim izbornim uslovima. EK u izvještaju podsjeća na preliminarnu procjenu misije OEBS/ODIHR da su izbori u Crnoj Gori bili konkurentni i napomenu da su održani u okruženju koje je polarizovno oko pitanja Crkve i nacionalnog identiteta.
U izvještaju se dalje navodi da novi parlament treba da nastoji da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže svoju posvećenost crnogorskom programu reformi, što je od vitalnog značaja za napredak zemlje na njenom putu ka EU.
– Parlament je krajem prošle godine, samo glasovima tadašnje vladajuće većine, donio neka zakonska rješenja usmjerena na djelimično adresiranje preporuka OEBS-a za poboljšanje izbornog okvira. Međutim, usvojene promjene nijesu značajno uticale na postojeći izborni okvir, sa izuzetkom finansiranja kampanje – ocijenjeno je u izvještaju.
EK je konstatovala da su opozicioni predstavnici prekinuli učešće u izbornoj reformi nakon što je Vlada podnijela nacrt zakona o vjerskim slobodama ili uvjerenjima za plenarno usvajanje. Komisija napominje da je usvajanje tog zakona rezultiralo velikim protestima počev od decembra prošle godine, koji su privremeno zaustavljeni u proljeće ove godine zbog krize izazvane pandemijom Kovida-19.
Ishod parlamentarnih izbora, kako smatraju u EK, utire put za povratak političke rasprave u parlament.
– Aktivno i konstruktivno učešće svih partija potrebno je da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratski nadzor, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila imenovanja na ključne pozicije – piše u izvještaju.
Prema izvještaju Evropske komisije, Crna Gora je dostigla „određeni nivo“ pripreme u borbi protiv korupcije.
– Crna Gora je ostvarila ograničeni napredak u prošlogodišnjim preporukama, koje su samo djelimično adresirane u pogledu dosadašnjih rezultata u represiji i sprečavanju korupcije i novom institucionalnom okviru – piše u izvještaju.
Iz EK sugerišu da se evidencija o oduzimanju imovine stečene kriminalom mora poboljšati.
– Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje ovog zabrinjavajućeg pitanja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou – naglašeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da je Crna Gora umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala.
– Postignut je određeni napredak, uključujući i adresiranje prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu stvaranja centralizovanog registra bankovnih računa, jačih kapaciteta i profesionalnosti policije i povećanog broja tekućih postupaka o oduzimanju imovine. Utvrđene su početne evidencije istraga o trgovini ljudima i pranju novca– navodi se u izvještaju EK.
Kako smatraju, poboljšana je unutrašnja organizacija i koordinacija agencija za sprovođenje zakona, što se odrazilo na sve veći broj istraga, hapšenja i zaplene.
Konstatovano je i da je na polju državljanstva Crna Gora u januaru pokrenula šemu davanja državljanstva investitorima tokom 2019. godine i do sada je primil 24 prijave.
– Pet je odbijeno nakon postupka dubinske analize, dok su za pet zahtjeva donijete konačne odluke o državljanstvu i jedan pasoš je 2020. godine izdat građaninu Ruske Federacije. Ostalim aplikantima i članovima njihovih porodica pasoši još nisu izdati zbog izbijanja pandemije Kovid-19 i odgovarajuće zabrana putovanja. Komisija će i dalje pažljivo nadgledati ovu šemu kako ona predstavlja migracioni rizik, kao i rizik koji se tiče bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, terorizma, korupcija i infiltracije od strane organizovanog kriminala. Kao zemlja kandidat, Crna Gora treba da se uzdrži od bilo koje mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva EU kada koristi svoja ovlašćenja za dodjeljivanje državljanstva – piše u izvještaju Evropske komisije.
M.VEŠOVIĆ

---

Epidemija uzrokovala ozbiljne izazove za ekonomiju
Crna Gora u pogledu ekonomskih kriterijuma mora da razvije funkcionalnu tržišnu ekonomiju i stekne sposobnost da se izbori sa konkurencijom, saopštila je šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.
– Ostvaren je određeni napredak u toj oblasti. Međutim, izbijanje epidemije virusa Kovid-19 dovelo je do ozbiljnih izazova u ekonomiji, predstavljajući značajan pristisak za javne finansije – kazala je Popa na konferenciji za novinare.
U međuvremenu, kako je dodala, uprkos određenim signalima u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta, mjere za borbu protiv sive ekonomije su odgođene i stalno je prisutan veliki broj kompanija čiji su bankovni računi zamrznuti.
Prema njenom mišljenju, Crna Gora je obavila važan posao pripremajući se za sprovođenje pravne tekovine u većini oblasti.
– Sada Crna Gora treba da se fokusira posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontorlu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja – rekla je Popa.
Kako je istakla, ovogodišnji izvještaj sadrži niz jasnih preporuka i smjernica koje svi relevantni politički i društveni akteri treba da ispune i zajednički rade kako bi ostvarili brz napredak u reformama koje su neophodne za pristupanje Crne Gore EU. Popa je saopštila da paket proširenja prepoznaje kompleksan ambijent koji je nastao usljed aktuelne epidemije virusa korona, koja je pogodila ne samo Zapadni Balkan, već i države članice EU.
EU, kao glavni donator, trgovinski partner i investitor u Crnoj Gori, brzo je obezbijedila 53 miliona eura za podršku građanima i sektorima koji su najviše pogođeni krizom izazvanom virusom korona, kao i do 60 miliona eura makrofinansijske podrške u vidu izuzetno povoljnih kreditnih sredstava.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević kazao je da je EK u poslednjem izvještaju konstatovala dobar napredak u poglavljima kao što su finansijske usluge, poljoprivreda i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, porezi, socijalna politika i zapošljavanje i nauka i istraživanje.
– Crna Gora je dobar nivo spremnosti dostigla i u poglavljima koji se odnose na privredno i pravo intelektualne svojine i energetiku – dodao je Drljević.


Region bolje povezati
Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan koji je usvojila Evropska komisija (EK), vrijedan devet milijardi eura,trebalo bi da podstakne dugoročni ekonomski oporavak i saradnju regiona, ocijenio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. On je saopštio da ekonomsko-investicioni plan ima deset ključnih inicijativa i da bi, na jedan opipljiv i vidljiv način, u narednih četiri-pet godina trebalo da donese krupne promjene na Zapadnom Balkanu.
– Takođe smo uspostavili novi garantni instrument za Zapadni Balkan, koji će dodatno unaprijediti investicione mogućnosti u regionu i mobilisati do 20 milijardi eura u javnim ili privatnim investicijama, što bi ukupno trebalo da donese barem 28 milijardi eura u smislu investicija u ovaj region – rekao je Varhelji.
Kako je dodao, tu se radi, više-manje, o 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kompletnog regiona.
– Ako me pitate koliki je uticaj jednog takvog plana, mi se nadamo da ćemo vidjeti barem 3,6 procenata rasta BDP-a u prosjeku samo zahvaljujući ovom planu – naveo je Varhelji.
Sveobuhvatni Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan ima za cilj da podstakne dugoročni ekonomski oporavak regiona, podrži zelenu i digitalnu tranziciju i stimuliše regionalnu integraciju i konvergenciju sa Evropskom unijom (EU).
Planom je definisano deset ključnih investicionih inicijativa u oblastima od ključnog značaja za ekonomski razvoj, poput održive saobraćajne i energetske povezanosti, zelene i digitalne transformacije, jačanja konkurentnosti privatnog sektora i podrške u oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, uključujući i garanciju za mlade sa ciljem kreiranja radnih mjesta za tu populaciju. Investicioni paket će biti ključni pokretač za stimulisanje povećanja javnih i privatnih ulaganja u regionu iz evropskih i međunarodnih finansijskih institucija.
Kada je u pitanju saobraćaj, Varhelji je ocijenio da na Zapadnom Balkanu i dalje nedostaje krupna infrastruktura.
– Treba da mnogo bolje povežemo region sa Evropom, ali i region međusobno. Te veze bi trebalo da služe za ubrzavanje ekonomskog razvoja i trgovine, ali i da dovedu nove investicije u region – rekao je Varhelji.
Kako je dodao, druga oblast predviđena planom je čista energija.
– Energija u velikoj mjeri zavisi od korišćenja uglja i lignita i ako vidite zagađenje u zimskim mjesecima to postaje sve značajnija opasnost po zdravlje u regionu. Bićemo spremni da pomognemo regionu da smanji ili ukine korišćenje uglja što je prije moguće, kako bismo smanjili taj rizik po zdravlje – kazao je Varhelji.


Posebna pažnja slobodi medija
Komesar Evropske unije Oliver Varhelji poručio je da će tokom posjete Crnoj Gori posebnu pažnju posvetiti vladavini prava i slobodi medija. Povodom posjete Varheljija, u petak će biti održana i sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se komesar EU obratiti poslanicima.
Varhelji je juče na konferenciji za medije u Briselu, odgovarajući na pitanje novinara, rekao da se nada da će se sastati sa liderima novoformirane većine koja bi trebalo da formira vladu.
– Prvo ću se sresti sa predsjednicima, ali bih da čujem mišljenje svih njih u Crnoj Gori – kazao je Varhelji.
Dodao je da će razgovarati i sa predstavnicima Vlade koja je još u funkciji kako bi razmotrili pitanja vladavine prava i slobode medija.


Picula zabrinut
Komentarišući izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula je kazao da je napredak postignut na više polja, poput borbe protiv krijumčarenja ljudi.
– Vladavina prava, pravosuđe, sloboda medija i borba protiv korupcije još uvijek ne postižu zadovoljavajući napredak. Uprkos tome što je Crna Gora lider u procesu proširenja, poglavlja se zbog toga ne zatvaraju odgovarajućom brzinom. Novoj crnogorskoj vladi poručujem da od njih očekujem konstruktivan pristup i ispunjavanje potpisanih obveza na evropskom putu, prije svega zbog činjenice da čak 70 posto građana zemlje podržava članstvo u EU – naveo je Picula.
On je rekao da reforme usmjerene na jačanje vladavine prava i osnaživanje nezavisnih institucija moraju biti ključni faktor za odobravanje pristupa sredstvima Pretpristupnog instrumenta i svim drugim evropskim fondovima namijenjenima zemljama kandidatima za članstvo.
– EU će im najviše pomoći kontinuiranom podrškom tim reformama – istakao je Picula.


Ðukanović u Berlinu
Njemački mediji bavili su se današnjom posjetom šefa crnogorske države Mila Ðukanovića Berlinu, uz ocjenu da mu se previše gleda kroz prste zbog autokratije i problema koje zemlja ima sa korupcijom i kriminalom. Kako su prenijeli, zvanično će ga primiti i njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer.
Kako piše „Dojče Vele“, Ðukanović dolazi u Berlin baš kada je Crna Gora na prvom mjestu u Evropi po stopi infekcija koronom i kada se mnoge diskusije, pa čak i samiti EU održavaju putem video-konferencija.
Funkcioner Zelenih Manuel Saracin, inače portparol te stranke za Istočnu Evropu, kazao je da je važno da Štajnmajer gostu jasno ukaže na propuste u Crnoj Gori, posebno u pogledu vladavine zakona i korupcije.
Florijan Biber, politikolog, istoričar, autor i dobar poznavalac Zapadnog Balkana, Ðukanovićevu posjetu Berlinu naziva znakom đavoljeg pakta koji je EU sklopila sa autoritarnim i korumpiranim, stabilokratama u regionu Zapadnog Balkana.
– Kao rezultat toga, EU na kraju gubi reputaciju nekoga ko zagovara demokratiju i vladavinu zakona u regionu i time ljuti i rastjeruje opoziciju – rekao je Biber.


Crna Gora ostala prosječna
Novi izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropske integracije, ocijenjeno je iz Instituta „Alternativa“ (IA).
– Ni ove godine, kao ni prošle, nismo dobili nijednu odličnu ocjenu, ali nismo ni ocjenu „nazadovanje“, što znači i bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja – saopštili su iz IA.
Kako su dodali, kao i u prethodnih pet godina, na osnovu metodlogije, EK je pretočila izvještaj u brojke da bi na jednostavniji način sagledali ocjene i uporedili stanje sa prethodnim godinama.
– Iako je ovo prvi izvještaj novog komesara Varheljija i njegovog tima, ne razlikuje se bitno od prethodnog – konstatovano je u saopštenju te nevladine organizacije.
Iz IA su podsjetili da su ocjene EK „nazadovanje“, „odsustvo napretka“ (2), „ograničeni/određeni napredak“, „dobar napredak“ (4) i „značajan napredak“ (5). U IA su pridružila brojeve od 1 do 5 i dobili ocjene koje će narednih dana uporediti sa ocjenama koje su dobili susjedi Crne Gore, na osnovu čega će napraviti regionalni presjek.
– Prosječna ocjena za Crnu Goru je 3,18, što je nešto bolje nego prošle godine, kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,06. Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala i 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila, a sa kojeg je svake godine padala za po jedan korak. Ocjena 3,18 je maksimalno što je Crna Gora ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja – istakla su iz IA.
Kako su ukazali, bolja ocjena u odnosu na prošlu godinu, proizilazi iz toga što je sedam poglavlja ove godine dobilo vrlo dobru ocjenu.
– Međutim, 25 poglavlja je ostalo na srednjem nivou. Najgore je ocijenjeno poglavlje 14 – saobraćajna politika. To poglavlje je dobilo nižu ocjenu nego prošle godine i to je ujedno jedino poglavlje od 33 koje je dobilo ocjenu dvojka – navodi se u saopštenju.


Pravosuđe nije reformisano
Socijalistička narodna partija smatra da će izvještaj o napretku Crne Gore na putu ka EU dati precizan presjek stanja u kojem se trenutno nalazi država.
– Nažalost, jasno je da ćemo i ove godine dobiti negativne ocjene kada su u pitanju pravosuđe i Agencija za sprečavanje korupcije, koji bi trebalo da budu predvodnici u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, kao i u izgradnji društva zasnovanog na vladavini prava i poštovanju temeljnih ljudskih prava. Svjedoci smo da već decenijama imamo urušen pravosudni sistem, a to se poslednjih godina najbolje ogleda u odnosu njegovih čelnika prema Ustavu – saopštili su iz SNP-a. Podsjećaju da je Vesna Medenica, uprkos brojnim negodovanjima i kritikama, i treći put izabrana na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, što je apostrofirano i u ovogodišnjem izvještaju EK.
– Takođe, važno je ukazati da već duže vrijeme imamo v.d. stanje u Vrhovnom državnom tužilaštvu, a prvi čovjek te institucije Ivica Stanković, opterećen optužbama za korupciju, ne planira da to mjesto napusti – istakli su iz SNP-a.


Odlazeći režim razorio institucije
Novi izvještaj Evropske komisije potvrdio je da je Crna Gora zemlja koja je u pogledu evropskih integracija bila zarobljena pod vlašću DPS-a, saopštili su iz Građanskog pokreta URA. Iz te partije napominju da već nekoliko izvještaja sa briselske adrese pokazuju stagnaciju Crne Gore u evropskim integracijama i da je to jedan od indikatora loše i potrošene politike koju je personifikovala Demokratska partija socijalista.
– Opet imamo ukazivanje na izostanak borbe protiv korupcije i kriminala, lošu situaciju u pravosuđu, medijima, javnim finansijama, održivom razvoju... Dakle, ono što se ponavlja godinama ponovo je dobilo konture u novom izvještaju Evropske komisije – istakli su iz te stranke.
Oni podsjećaju da je Crna Gora zemlja koja pregovara najduže u istoriji evropskih integracija i da je do sada uspjela da zatvori svega tri pregovaračka poglavlja koja se zatvaraju po automatizmu.
– Obećavamo da ćemo kao dio nove vlasti istrajno i temljno raditi kako bi Crna Gora u što kraćem roku, a vjerujemo do 2025. godine, postala nova članica Evropske unije. Resurse i potencijale za takav rad imamo i sve je na nama – poručili su iz GP URA. Pitanje vjerskih zajednica nadležnost države
Na pitanje novinara zašto u izvještaju EK nije notirano i to da su crkveni velikodostojnici bili dio političkog procesa u Crnoj Gori, ambasadorka EU Oana Kristina Popa je kazala da je regulisanje vjerskih zajednica nacionalna nadležnost i da nije na EU i spoljnim faktorima da tu intervenišu. Govoreći o formiranju nove vlade, ona je navela da smatra da je važno da se sada okupe svi akteri, bez eksternog miješanja, i da Vlada počne da radi na ispunjavanju mjerila, a zatim i na zatvaranju poglavlja da bi se ostvario stvarni i vidljivi napredak na putu ka EU.
Glavni pregovarač Aleksandar Drljević smatra da je 2025. godina realan rok za ulazak Crne Gore u EU.
– Temeljnom analizom izvještaja EK uviđamo da smo u dosadašnjem reformskom procesu postigli značajne rezulate, koji će nas već u toku njemačkog predsjedavanja približiti ispunjenju privremenih i dobijanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, čime će se stvoriti pretpostavke za zatvaranje poglavlja kod kojih je postignuta interna spremnost – naveo je Drljević.
Kako je dodao, izvještaj, sa druge strane, ukazuje na određene sistemske nedostatke i preporuke za unapređenje, koje moraju biti razmotrene sa posebnom pažnjom.
– Svjesni smo i određenih slabosti našeg sistema, koje je potrebno što prije otkloniti kako bi Crna Gora odlučno nastavila sa uspješnim vođenjem pregovaračkog procesa – kazao je Drljević.


Ыe redыduktomu i deК. Inteh formate
Novi izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropske integracije, saopšteno je danas iz Instituta alternativa (IA).
"Ni ove godine kao ni prošle nismo dobili nijednu odličnu ocjenu ali nismo ni jednu ocjenu "nazadovanje", što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja", istakli su iz IA.
IA je saopštila da je kao i prethodnih pet godina na osnovu metodlogije EK, pretočila izvještaj u brojke, da bi kako navode na jednostavniji način sagledali ocjene i uporedili stanje sa prethodnim godinama.
"Iako je ovo prvi izvještaj novog komesara Varheljija i njegovog tima, ne razlikuje se bitno od prethodnog", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije (NVO). Iz IA su kazali da ocjene koje daje EK su: "nazadovanje" (1), "odsustvo napretka" (2), "ograničeni/određeni napredak" (3), "dobar napredak" (4) i "značajan napredak" (5). IA je saopštila da je pridružila brojeve od 1-5 i da su dobili ocjene koje će narednih dana uporediti i sa ocjenama koje su dobili susjedi Crne Gore, te da će napraviti regionalni presjek.
"Prosječna ocjena za Crnu Goru je 3,18 - što je nešto bolje nego prošle godine kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,06. Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila a sa kojeg je svake godine za po jedan korak padala godišnje. Ocjena 3,18 je maksimalno što je Crna Gora ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja", poručili su iz IA. Navode i da bolja ocjena u odnosu na prošlu godinu, proizilazi iz toga što je sedam poglavlja ove godine dobilo vrlo dobru ocjenu, međutim, 25 poglavlja je ostalo na srednjem nivou, tj. 75% poglavlja ima trojku.
"Najgore od svih poglavlja je ocjenjeno poglavlje 14 "Saobraćajna politika". To poglavlje je dobilo nižu ocjenu nego prošle godine i to je ujedno jedino poglavlje od 33 koje je dobilo ocjenu dvojka. Kada su u pitanju poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, poglavlje 23 bilježi upadljivo lošije stanje nego 24. Naime, iako su oba poglavlja dobila prosječnu ocjenu trojka, metaforično rečeno poglavlje 23 ima slabu trojku, a poglavlje 24 jaku trojku. To proizilazi iz po tri podkriterijuma koja se cijene u ovim poglavljima pa poglavlje 23 ima dvije ocjene "ograničeni" napredak a jednu "nikakav" napredak, dok poglavlje 24 ima tri ocjene "određeni" napredak", piše u saopštenju IA.


Ыe redыduktomu i deК. Inteh formate
Novi izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropske integracije, saopšteno je danas iz Instituta alternativa (IA).
"Ni ove godine kao ni prošle nismo dobili nijednu odličnu ocjenu ali nismo ni jednu ocjenu "nazadovanje", što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja", istakli su iz IA.
IA je saopštila da je kao i prethodnih pet godina na osnovu metodlogije EK, pretočila izvještaj u brojke, da bi kako navode na jednostavniji način sagledali ocjene i uporedili stanje sa prethodnim godinama.
"Iako je ovo prvi izvještaj novog komesara Varheljija i njegovog tima, ne razlikuje se bitno od prethodnog", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije (NVO).
Iz IA su kazali da ocjene koje daje EK su: "nazadovanje" (1), "odsustvo napretka" (2), "ograničeni/određeni napredak" (3), "dobar napredak" (4) i "značajan napredak" (5).
IA je saopštila da je pridružila brojeve od 1-5 i da su dobili ocjene koje će narednih dana uporediti i sa ocjenama koje su dobili susjedi Crne Gore, te da će napraviti regionalni presjek.
"Prosječna ocjena za Crnu Goru je 3,18 - što je nešto bolje nego prošle godine kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,06. Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila a sa kojeg je svake godine za po jedan korak padala godišnje. Ocjena 3,18 je maksimalno što je Crna Gora ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja", poručili su iz IA.
Navode i da bolja ocjena u odnosu na prošlu godinu, proizilazi iz toga što je sedam poglavlja ove godine dobilo vrlo dobru ocjenu, međutim, 25 poglavlja je ostalo na srednjem nivou, tj. 75% poglavlja ima trojku.
"Najgore od svih poglavlja je ocjenjeno poglavlje 14 "Saobraćajna politika". To poglavlje je dobilo nižu ocjenu nego prošle godine i to je ujedno jedino poglavlje od 33 koje je dobilo ocjenu dvojka. Kada su u pitanju poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, poglavlje 23 bilježi upadljivo lošije stanje nego 24. Naime, iako su oba poglavlja dobila prosječnu ocjenu trojka, metaforično rečeno poglavlje 23 ima slabu trojku, a poglavlje 24 jaku trojku. To proizilazi iz po tri podkriterijuma koja se cijene u ovim poglavljima pa poglavlje 23 ima dvije ocjene "ograničeni" napredak a jednu "nikakav" napredak, dok poglavlje 24 ima tri ocjene "određeni" napredak", piše u saopštenju IA.