Milisav S.Popović / -FOTO: ARHIVA
15/09/2024 u 07:16 h
Dan portalDan portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Četvrta planeta

Prema mitologiji, Mars nije samo bio bog rata, već i poljoprivrede (preporoda života) – te se smatralo da planeta koja je po njemu dobila ime, krije tajnu postanja, i da od nje sežu stepenice ka drugim mjestima, gdje "život krase moćna krila" (bukvalan prevod spisa). Rimljani su tada govorili, sve što treba uraditi – treba vodu dotaći.

Piše: Milisav S. Popović

Nakiti pjesmozbora, prikazi neba kroz pupak duše, vilinski niz bajki, legende i trag ućutalog... sve to sričemo kao djeca koja dolinu vide kao prelom svemira. Pokatkad, valja riječi odvesti da se napiju zrele vode. Zato ćemo danas obrađivati sekvencu koja je iz mita (konačno) prišla u zagrljaj nauke.

Idemo do našeg susjeda.

* * *

Mars, poznat kao Crvena planeta, oduvijek je bio u središtu naučnih istraživanja zbog svog potencijala da otkrije tajne o prošlosti Sunčevog sistema, a možda čak i o životu van Zemlje. Ključni korak u tom istraživanju bilo je otkriće vode, što je dramatično promijenilo naš pogled na ovu suvu, hladnu i negostoljubivu planetu.

Još u 19. vijeku, astronomska posmatranja Marsa otkrila su misteriozne "kanale" na njegovoj površini. Ovi oblici su mnoge naveli da spekulišu o postojanju tekuće vode, pa čak i civilizacija koje su ih navodno napravile. Međutim, kasnija posmatranja su pokazala da se radi o optičkoj iluziji, a ne stvarnim rijekama ili kanalima.

Tek s dolaskom svemirskih sondi u drugoj polovini 20. vijeka, čovječanstvo je dobilo prve konkretne informacije o Marsu. NASA-ine sonde Viking 1 i Viking 2, koje su sletjele na njegovu površinu 1976. godine, nisu pronašle dokaze o vodenoj žili, ali su snimile oblike reljefa koji su snažno podsjećali na riječne doline i drevna korita. Ovi geološki tragovi ukazivali su na to da je Mars u prošlosti možda imao makar jezera na svojoj površini.

Početkom 21. vijeka, napredak u tehnologiji omogućio je dublje i detaljnije istraživanje. Misije poput Mars Odyssey, Mars Reconnaissance Orbiter dovele su do značajnih uvida.

Jedno od najvažnijih otkrića dogodilo se 2008. godine kada je Feniks Lander potvrdio prisustvo vodenog leda neposredno ispod površine, u polarnim predjelima. Otkriće je bilo od suštinskog značaja jer je pokazalo da voda na Marsu nije samo prošlost – ona i dalje postoji u velikim količinama, ali u zarobljenom i zakopanom obliku.

Narednih godina, radari na sondama su detektovali sezonske promjene na Marsovim padinama, gdje su uočene tamne linije koje su se pojavile tokom toplijih perioda. Ove strukture, nazvane Recurring Slope Lineae (RSL), sugerisale su da se slana voda povremeno sliva niz padine Marsa. Iako je ova tekućina bila ekstremno slana, što je otežavalo mogućnost postojanja života kakav poznajemo, činjenica da voda još uvijek može teći na Marsu bila je revolucionarna!

Prava prekretnica u razumijevanju Marsove hidrologije desila se 2018. godine kada je Evropska svemirska agencija (ESA) uz pomoć radara sa Mars Ekspres sonde zabilježila znakove postojanja podzemnog jezera ispod južnog polarnog ledenog pokrivača. Ovaj rezervoar, za koji se procjenjuje da je širok oko 20 kilometara, nalazi se ispod nekoliko kilometara leda. I, eto razloga da nauka slavi. Podzemna jezera najednom otvoriše novu nadu, jer njihovo postojanje ukazuje (ili bi moglo ukazivati) na to da bi Mars mogao posjedovati uslove slične nekim ekstremnim okruženjima na Zemlji gdje mikrobi opstaju. Mikronski život... ali ipak život.

A onda je u avgustu 2024. potvrđeno da na Marsu ima toliko zaliha zaleđene vode, da bi eventualna kolonizacija Crvene planete ipak bila izvodljiva. Izrečeno je: "Voda je osnovni resurs – ne samo za piće, već i za proizvodnju kiseonika i raketnog goriva putem elektrolize. Ovo otkriće bi moglo smanjiti troškove budućih misija jer bi se voda mogla crpiti direktno sa Marsa umjesto da se transportuje sa Zemlje". Pripreme su počele.

* * *

Mars, četvrta planeta od Sunca, dobila je ime po rimskom bogu rata. Njena crvenkasta boja, vidljiva i golim okom sa Zemlje, podsjećala je na krv, što je simbolično povezano s ratovanjem, osvajanjem i herojskom slavom. Međutim, malo gdje ćete pročitati dio o proračanstvu, koji se vezuje samo za dvije planete: Jupiter i Mars. Antika ne poznaje uvide o "predstojećim događajima", nema znakoproricanja... u većini slučajeva se radi o statici mnogoboštva... ipak, u ova dva primjera napravljen je izuzetak, kompleksan i zagonetan.

Prema mitologiji, Mars nije samo bio bog rata, već i poljoprivrede (preporoda života) – te se smatralo da planeta koja je po njemu dobila ime, krije tajnu postanja, i da od nje sežu stepenice ka drugim mjestima, gdje "život krase moćna krila" (bukvalan prevod spisa). Rimljani su tada govorili, sve što treba uraditi – treba vodu dotaći. "I put do oca svih bogova je otvoren."

I eto, nakon toliko hiljada godina, voda je pronađena... da li slijede krila, ili nova zagonetka... tja... mit je otkopčan, saga se nastavlja.

(Autor je književnik)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
15. septembar 2024 07:18