HERCEG NOVI – Uplovljavanje kruzera u Boku uvijek je predstavljao praznik za oči, kako domaćem stanovništu, tako i turistima. Lani su, velelepni brodovi izostali, a kakva će biti sutuacija u ovoj godini to još niko sa sigurnošću ne zna. Član Izvršnog odbora "Udruženja turističkih agencija Herceg Novog" i vlasnik Agencije "Gorbis", specijalizovane za kruzing turizam, Goran Čolović kaže da su dobili najave kompanija čiji su ugovorni partneri, ali da su brojke daleko manje nego u 2019. godini.

- U ovoj godini očekujemo početak normalizacije dolazaka brodova, s tim da je nepoznato kako će se odvijati aktivnosi na smanjenju broja zaraženih virusom korona i kod nas i u svijetu i koje mjere će se primjenjivati. Vakcinacija je jedan od ključnih preduslova - kaže Čolović i dodaje da je kriuzing turizam specifičan i da je to jedan od vidova turzma koji je suštinski od velikog značaja za Crnu Goru, s obzirom na trajanje kruzing sezone, broj putnika i sa kojih su tršista dolaze, EU, Amerika, Kanada ...
- Tu govorimo o direktnoj i indirektnoj finansijskoj koristi. O velikom prihodu i besplatnom marketingu od strane brodskih kompanija i putnika, čija vrijednost premašuje višestruko direktne prihode. Govorimo o razvoju gradova i mjesta u Boki; Risnu, Bijeloj, Zelenici, Herceg Novom, razvoju njihovih zaleđa, sela, domaćinstava, poljoprivrede, o bitnom uticaju na predsezonu i podsezonu koje su u Boki na niskom nivou - kaže Čolović.

Kada se povede priča o kruzerima nametne se i ona o šteti koju mogu donijeti zalivu, te kako naći pravu mjeru između ekonomije i ekologije. Čolović smatra da su sva pitanja oko koristi i štetnosti na okolinu, bilo koje djelatnosti, bez učešća stručne javnosti, prepuštena većinom paušalnim i površnim ocjenama.
- Moramo shvatiti da je sve do nas samih. Niti jednom brodaru nije korist da napravi štetu, a kompanije nastupaju u skladu sa procedurama zemalja gdje uplovljavaju. Naša država mora imati postavljene procedure, standarde i kontrolu. Dužna je da sačuva lokalno stanovništvo od gužve, buke i svega što donosi masovniji vid posjeta kao i ekološki aspekt kao nešto što je neizostavno. Pritisak na Grad Kotor, kao jedinu luku, i akvatorijum Kotora je ogroman i neodrživ. Potreban je jasan i pravilan raspored brodova po akvatorijumima pristajanja, a prema njihovoj veličini, odnosno kapacitetu. Time bi se omogućio prihvat gostiju po cijelom zalivu i njihovo kretanje na izlete u daleko širem obimu. Time bi postali konkurentniji na tržistu Mediterana i imali snažan i jedinstven nastup, čime bi omogućili i veći broj pristajanja, te jači ekonomski interes uz očuvanje građana i životne sredine- ističe Čolović.

On naglašava da ove godine, zbog korone, gosti koji doputuju brodovima kruz kompanija neće moći samostalno da se kreću po Crnoj Gori već samo organizovano.

- Dakle gost može da napusti brod samo ako ide na organizovani izlet nakon čega se vraća ponovo direktno na brod. Gosti prilikom ukrcaja i dok su na brodu imaju redovne kontrole na Kovid-19. Samim tim gosti sa kruzera ne predstavljaju rizik po lokalno stanovništvo. Međutim, sa druge strane, za putnike koji doputuju kruzerima, Crna Gora traži negativni PCR test ne stariji od 72 sata, ili pozitivni test na antitjela ne stariji od 30 dana ili druga doza vakcine minimum sedam dana prije. Na onlajn konferenciji održanoj 21.aprila brodska kompanija MSC je dala zahtijev da se prema njihovim gostima primjenjuje obaveza brzog testa koji bi se radio u labaratoriji na brodu, te bi svaki putnik koji izlazi sa broda za odlazak na izlet, bio testiran. Svaki drugi oblik testa može biti potencijalni problem za dolazak broda, zbog vremenskih rokova i procedura.O zahtijevu su pismeno obavješteni i Ministarstvo ekonomskog razvoja, Grad Kotor i Luka Kotor, čiji su predstavnici bili prisutni na sastanku. Odgovora nema do danas - naglašava Čolović i dodaje da je Crna Gora još uvijek na crvenoj listi većine zemalja kada je riječ o kruzingu, i to je još jedan od ključnih problema za dolazak gostiju sa tržišta EU i dalje..

- Primljen je dopis od strane brodara da uradimo sve da se Crna Gora što prije skine sa crvene liste Evropske unije i njenih članica, a naročito Italije. Da bi se to sprovelo potrebna je jaka i ciljana marketinška kampanja o stvarnoj situaciji u Crnoj Gori, objava vodiča za sigurnosno-zdravstvene protokole za Kovid-19 na engleskom jeziku, kao i podrška naše diplomatije, jer nemojmo zaboraviti da sada pred sezonu, sve države gledaju ekonomske interese - naglašava Čolović.